Zbog raznih lobija koji su jači od države, Crna Gora gubi milione eura i sve dok se ne primijeni zakonom utvrđeni princip "zagađivač plaća" i osnuje eko fond, Crna Gora neće imati para da riješi problem otpada, ocijenio je profesor Tehnološko-metalurškog fakulteta Petar Živković.
Umjesto zagađivača, naveo je Živković, sada sav ceh plaćaju građani.
"Crna Gora mora da napravi eko fond, koji je na primjer, u Njemačkoj najbogatiji fond, i iz koga bi se finansirala predselekcija i razdvajanje, ono što dolazi prije odlaganja otpada. U Zakonu o upravljanju otpadom stoji osnovni princip da zagađivač plaća. Ko je oslobodio uvoznike flaširane vode i sokova da, prilikom uvoza u Crnu Goru, ne plaćaju taksu za otpad koji su oni stvorili kada su uvezli taj materijal u državu", kazao je Živković.
On je naveo da se procjenjuje da se uvozi oko 20 miliona flaša, koje koštaju između sedam i osam centi.
"Ko je oslobodio uvoznike da ne plaćaju taksu na uvoz guma? Nema zemlje na svijetu u kojoj se to ne plaća. Ako imamo u Crnoj Gori više od 180.000 ličnih vozila i ako se svake godine zamijeni samo po jedna guma, to je 180.000 guma. Uvozimo i stara auta i ni za to niko ne plaća eko taksu, a sa njima i stare gume. To ne može da uvede Ministarstvo saobraćaja, jer je to pitanje državnog upravljanja otpadom", rekao je Živković.
Isti je slučaj, kako navodi, i sa uvoznicima plastičnih materijala i drvenih paleta.
Lobiji jači od države
"Zašto mi to ne radimo? Zbog raznih lobija koji su jači od države. Ja kao građanin plaćam ono što mi ne pripada da plaćam i treba da platim samo ono što sam sam stvorio. Pitao sam Ministarstvo održivog razvoja i turizma zašto se to ne radi i dobio odgovor da sa time nije bilo saglasno Ministarstvo finansija. Ako je to tačno, ko je dozvolio da neko bude iznad zakona i da možda i 10 miliona eura godišnje ode u nepovrat, odnosno da se neko bogati u korist građana, koji će to morati da plate", tvrdi Živković.
Zbog toga je, prema njegovim riječima, bespredmetna priča da nema para za rješenje problema otpada.
"Para ima, samo kada bi se poštovao zakon. Nećemo da ih uzmemo, jer možda nekog ubodemo u oko. Uvozi se meso, voće, povrće. Gdje ide ambalaža? Na deponiju i to plate građani. Ja možda nisam kupio nijedan kilogram ananasa, a morao sam da platim uvoz ananasa. Zar je moguće da svako može da uvozi šta hoće i prodaje u Crnoj Gori, kao na primjer elektronski otpad? Zagađivač treba da plati i za to što se ne deponuje otpad. Takođe, svako kod nas može da ubere granu i da je baci pored kontejnera i ne boji se da će nas neko kazniti", kazao je Živković.
Država je odgovorna
Iako su nadležni najavili donošenje strategije i plan upravljanja otpadom, Živković je kazao da ono što se sada nalazi u radnoj verziji strategije "ne valja ničemu".
"Mi smo donijeli Zakon o uptravljanju otpadom 2011, koji je dobar, donijete su uredbe koje nalažu EU direktive, ali je problem što donesemo dokument i na državnom nivou ga ne poštujemo. Strategija treba da predloži rješenja, a ne da daje sugestije. Ona mora tačno da definiše buduće pravce razvoja i poštuje direktive EU", kazao je Živković.
On navodi da bi strategija trebalo da definiše koji je broj planiranih regionalnih deponija. Takođe, u radnom tekstu strategije kaže se da će se kanalizacioni mulj, koji se dobija iz otpadnih voda, odlagati po površinama kao što je Zetska ravnica, po šumama itd.
"Pročitajte Zakon o upravljanju otpadom, koji kaže da se kanalizacioni mulj ne smije deponovati na šljunkovito tlo, u šumamama, u nacionalnim parkovima. Imamo problem da se taj mulj nigdje ne odlaže, čak ni u gradovima koji imaju kolektor za otpadne vode, u Budvi, Nikšiću, Mojkovcu", kazao je Živković.
On navodi da u planu nije dat odgovor da li je upravljanje otpadom državno pitanje.
"Upravljanje otpadom je državno pitanje u EU, a tako bi trebalo da bude i u Crnoj Gori. Ako jeste, onda država treba ima kontrolu, da bude odgovorna, i da da novac. Oni su povjerili lokalnim samoupravama da rade komunalne poslove, ali im ne daju novac. Kako će, na primjer, Šavnik da riješi to pitanje ako nema para. Šavnik treba 600.000 eura za vozila, transfer stanicu i ljudstvo", navodi Živković.
Procenat reciklaže otpada, prema najavama nadležnih, planiran je da se do 2020. poveća na 50 odsto. Živković smatra da je to nemoguće.
"Sada se u Crnoj Gori reciklira nešto više od 10 odsto. Mi sada nemamo dovoljno reciklažnih centara, a u planu upravljanja otpadom se ne navodi ni koliko će ih biti. Iz EU vam neće reći: mi vam nismo to tražili, već ste vi to rekli da možete. Tako je Hrvatska sebi naparavila omču oko vrata. To su nerealne priče. EU je počela da se bavi upravljanjem otpadom 1975. godine, a mi 2011. i to bez novca. Glavni grad ima najviše kontejnera po glavi stanovnika - 5000, od čega 260 za selektirani otpad, a potrebno je da ih ima 20.000, od kojih bi većina bila za selektirani otpad", kazao je Živković.
Strategija upravljanja otpadom je “odokativna”
Živković kaže da nije tačan podatak u strategiji da se u Nikšiću sakupi 400 kilograma po stanovniku, a u selima 300 kilograma.
"To je nemoguće. Preko 360 kilograma se u Crnoj Gori ne može sakupljati, pa čak ni u Podgorici. Nijesu tačni ni podaci da se 220.000 do 240.000 tona otpada sakupi godišnje, jer imate oko 180.000 tona. U strategiji i planu upravljanja otpadom piše da je veoma teško procijeniti količine otpada koji se trenutno proizvodi, a razlog je nedostatak evidencije. To znači da je ta strategija odokativna. U planu uprav piše isto ono ono stoji u Strategiji. Opet nije dato gdje su bazni elementi za upravljanje otpadom, medicinskim, klaničnim, životinjskim, drvenastim otpadom itd. Ono što je mene zbunilo je da na bazi državnog plana treba da se naprave lokalni planovi upravljanja. Kako da se naprave, ako se ne zna koliko je deponija državnim planom predviđeno", kazao je Živković.
Opasni otpad nikako ne smije u KAP
U najavljenoj strategiji nema ni riječi o tome koliko će biti deponija za opasni otpad i gdje će se one nalaziti.
"Opasni otpad nikako ne može da se skladišti pored KAP-a, kako pojedini predlažu. Tamo je šljunkovito tlo i, ne daj Bože da se nešto dogodi, mi smo zagadili Zetsku ravnicu za vječnost. Ako se odluče za tu lokaciju, ja ću tražiti da se strategija obori na Ustavnom sudu. Prvo se mora uraditi studija o lokaciji, a na bazi nje studija izvodljivosti, a ne ovako: nemamo ništa i stavimo je pored KAP-a", kazao je Živković.
Bonus video:
