Nije se pokazala opravdanom bojazan Sindikata zdravstva da će veliki broj ljekara iz javnih zdravstvenih ustanova preći u privatnike, jer su samo pet ljekara Kliničkog centra tražila prekid radnog odnosa, uz isplatu otpremnine.
Četvoro njih nijesu dobili saglasnost, a peti zahtjev je u obradi, kazao je “Vijestima” direktor KC CG Milan Mijović.
On je pojasnio da su sporazumni raskid radnog odnosa tražila tri ljekara i jedan stomatolog. “Saglasnost nije bila moguća, zbog poznate činjenice da postoji deficit ljekara u zdravstvenom sistemu Crne Gore i stav Ministarstva i JZU da se ne izdaju saglasnosti. U toku oktobra stigao je još jedan zahtjev za raskid radnog odnosa mlađeg ljekara i procedura obrade predmeta je u toku”, kazao je Mijović.
Mijović nije saopštio koji ljekari su tražili prekid radnog odnosa, jer imena “ne treba saopštavati u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka”.
Podatke o broju ljekara koji su tražili prekid radnog odnosa, resorno ministarstvo ne posjeduje, saopšteno je “Vijestima” iz PR službe Ministarstva zdravlja.
Ljekari koji uveliko rade u privatnoj praksi paralelno sa angažmanom u javnom zdravstvu do 1. septembra su mogli da istovremeno rade na oba mjesta, kada je stupilo na na snagu rješenje ministra zdravlja Miodraga Radunovića, kojim se ograničava dopunski rad medicinara samo na ustanove sa kojima država sarađuje (Mreža zdravstvenih ustanova).
To znači da će ljekari moći da rade istovremeno samo u privatnim ordinacijama ili bolnicama koje imaju ugovor sa državom za određene usluge i kod kojih pacijenti ne plaćaju preglede i intervencije, nego privatnicima usluge plaća Fond zdravstva. Dozvole ljekarima za dopunski rad će se izdavati na godinu.
Saglasnost za rad u privatnoj praksi od direktora ustanove dobijaju samo oni ljekari koji rade u ustanovama uključenim u Mrežu, i to samo za djelatnosti za koje su potpisani ugovori. Budući da, na primjer, za ORL specijalnost nije bila potražnja države, svi ljekari koji rade privatno u toj oblasti, morali su da se odreknu jedne funkcije – privatne ili državne. Istu dilemu imaju ljekari koji privatno nude pacijentima ginekološke preglede, osim vantjelesne oplodnje, kao i dermatolozi i psihijatri.
Ljekari rade i privatno, uprkos zabrani
Uprkos rješenju ministra Radunovića, kojim se ograničava dopunski rad medicinara samo na ustanove sa kojima država sarađuje, ljekari i dalje uveliko rade u privatnoj praksi, paralelno sa angažmanom u javnom zdravstvu. Sagovornici “Vijesti” iz KC-a, tvrde da pojedini ljekari, zloupotrebljavaju posao u javnom zdravstvu i uhodanim sistemom, uz pomoć medicinskog osoblja, šalju pacijente u privatne ustanove u kojima honorarano rade, gdje im naplaćuju svoje usluge.
To je potvrdilo i istraživanje o procjeni rizika od korupcije u zdravstvu koje je radio Centar za monitoring (CEMI). Direktorica Odjeljenja za istraživanje javnih politika CEMI-ja Ana Selić ranije je kazala da je 37 odsto ispitanika izjavilo da je bilo upućeno u privatnu kliniku od strane ljekara gdje su morali da plate pregled, iako su mogli da dobiju besplatan pregled u državnoj ustanovi. Isto istraživanje pokazalo je da preko 40 odsto građana smatra da su ljekari korumpirani.
Sami ljekari, kako je objavila TV Vijesti ranije, smatraju da su uzrok korupcije male plate i tradicionalna zahvalnost građana i upozoravaju da je povoljno tle za podmićivanje nastalo ekspanzijom privatnih klinika.
Bonus video:
