Sudija Vrhovnog suda Radule Kojović kazao je juče da se pojedine odredbe Zakona o krivičnom postupku (ZKP) moraju mijenjati, te da trajanje mjera tajnog nadzora treba produžiti na godinu i po.
“Sadašnji propisi taj period ograničavaju na sedam mjeseci, što nekad nije dovoljno da bi se prikupili svi dokazi za postojanje krivičnih djela”, kazao je Kojović na panelu o tome što bi trebalo mijenjati u postojećem ZKP-u na osnovu dosadašnjeg praktičnog iskustva policije, tužilaca, advokata i sudova.
Kojović smatra da za najteža krivična djela vijeće suda mora da čini pet, a ne troje sudija, što je sadašnji propis.
Zaključak na panelu je da je nešto više od godinu primjene Zakonika o krivičnom postupku pokazalo da je uvođenje tužilačke istrage dobar koncept, ali da se moraju poboljšati neprecizne i nedorečene pojedine odredbe.
Neki od instituta, poput sporazuma o priznanju krivice i odloženom gonjenju nijesu zaživljeli u praksi, a trajanje pritvora i osnovi za njegovo određivanje i dalje su sporni među praktičarima.
“Crna Gora ima problem sa organizovanim kriminalom i korupcijom, ali on je neuporedivo manji od kada se novi Zakon o krivičnom postupku (ZKP) dosljedno primjenjuje”, kazao je ministar pravde Duško Marković
Rokovi za trajanje mjera tajnog nadzora takođe su problematični, kao i ovlašćenja policije kada su u pitanju pristupi bazama podataka mobilnih operatera. Postavljanje advokata po službenoj dužnosti i zloupotrebe o kojima godinama pričaju svi učesnici u postupku takođe će se preispitivati.
Ipak, sudija Vrhovnog suda Petar Stojanović upozorava da važeća rješenja nijesu toliko problematična koliko je problematična primjena prava. On smatra da ne treba žuriti sa novim izmjenama, jer je prethodni period primjene zakona nedovoljan da bi se imala realna slika gdje teorija nije odgovorila praksi.
Sa tim je bila saglasna i pomoćnica ministra pravde Branka Lakočević, koja je najavila da je ministarstvo odlučilo da se formira radna grupa koja bi preispitala primjedbe koje su dostavili iz policije, sudova i tužilaštva.
Za tužioce je teret koji nose uvođenjem tužilačke istrage preveliki, pa predlažu da se rasterete makar u dijelu da imaju mogućnost da umjesto tužioca saslušanje osumnjičenih obavlja policija.
Predsjednica Apelacionog suda Svetlana Vujanović predložila je da se ponovo preispita kontrola optužnice, tvrdeći da nijedno vijeće suda nije sposobno da za petnaest dana iščita hrpu spisa i presluša snimke, da bi utvrdilo je li optužnica osnovana.
Zato predlaže da se ta odredba mijenja tako što bi se zakonom regulisalo da se optužnica provjerava tako što bi se zakazalo posebno ročište na kojem bi i odbrana i tužilaštvo iznijelo razloge za i protiv podizanja optužnice.
“Crna Gora ima problem sa organizovanim kriminalom i korupcijom, ali on je neuporedivo manji od kada se novi Zakon o krivičnom postupku (ZKP) dosljedno primjenjuje”, kazao je ministar pravde Duško Marković.
On je rekao da je, od početka primjene novog ZKP-a, postupak istrage u osnovnim tužilaštvima trajao u prosjeku 29 dana, u višim tužilaštvima 32 dana i da je potvrđeno oko 95 odsto optužnica”.
GRECO zadovoljan Crnom Gorom
Grupa zemalja Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO) u posljednjem izvještaju konstatuje da je Crna Gora na zadovoljavajući način ispunila preporuke koje se odnose na preciziranje krivičnog djela primanje i davanje mita.
U izvještaju GRECO, koji je objavljen na sajtu Agencije za antikorupcijsku inicijativu, piše da GRECO pozdravlja izmjene i dopune Krivičnog zakonika, kojima se Crnoj Gori omogućava široka nadležnost za gonjenje krivičnih djela korupcije u inostranstvu, koja počini državljanin Crne Gore ili koja obuhvataju državljanina Crne Gore
Galerija
Bonus video:
