Crnogorski vojnici učestvovali su u izvođenju više od deset multinacionalnih vježbi na poligonima za obuku Norveške, Austrije, Slovenije, Bugarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije, rekao je vršilac dužnosti načelnika Štaba Generalštaba, pukovnik Zoran Lazarević.
"Sa pripadnicima Vojske, koji učestvuju u mirovnim misijama i operacijama, broj angažovanih crnogorskih vojnika u inostranstvu je blizu 200", kazao je Lazarević agenciji MINA.
On navodi da je u pitanju jedna, kako se najčešće kaže, "živa diplomatska aktivnost na kojoj naši vojnici čine značajne napore da opravdaju ukazano povjerenje i ispune postavljeni zadatak".
"Takođe, taj podatak govori, da smo suštinski, a ne deklarativno opredijeljeni osposobljavanju i stručnom usavršanju pripadnika našeg kolektiva", kazao je Lazarević.
Prema njegovim riječima, u pitanju su multinacionalne vježbe zemalja članica NATO i Partnerstva za mir, gdje se najčešće kao glavni koordinator pojavljuje komanda kopnenih snaga NATO iz Madrida.
"Vojska Crne Gore je na vježbama učestvovala i učestvuje sa štabnim podoficirima i oficirima i jedinicama ranga odjeljenja i voda. Angažovani su takoreći predstavnici svih jedinica Vojske", precizirao je on.
Lazarević je kazao da postoji mnogo načina na koje se podiže nivo osposobljenosti, a najbolji je sistem obuke, obrazovanja i usavršavanja kadra.
Sjećam se da je svaki vojnik sa naših prostora, u nekadašnjoj SFRJ, gdje god bi služio vojni rok izvan Crne Gore, prvi nadimak koji bi dobio, bio je "Crnogorac"
"To je jedan od priorireta u radu Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore i u 2012. godini. Cilj ostvarujemo, kako osloncem na sopstvene kapacitete, tako i podrškom partnerskih zemalja", rekao je on.
Težišni ciljevi usmjereni su, navodi on, prema osposobljavanju pripadnika Vojske Crne Gore za učešće u mirovnim misijama i operacijama, obuci kadra za usvajanje NATO štabnih procedura, unaprjeđenje poznavanja stranih jezika i obuci pripadnika Vojske za učešće na vojnim vježbama u zemlji i inostranstvu.
Vježbom do cilja
Prema njegovim riječima, Vojska je sistem u kome se ništa ne prepušta slučaju, pa vježbama prethode brojni individualni oblici obučavanja i brojni seminari i konferencije, na kojima se planiraju i organizuju snage i sredstva, kako bi se vježbom postigao cilj.
"Posebno su zahtjevne multinacionalne vježbe na kojim se usklađuju akcije snaga koje imaju zadatak da riješe konflikt ili vanrednu situaciju", precizira Lazarević.
Da bi jedna multinacionalna vježba bila uspješno realizovana, potrebno je ispuniti brojne uslove, u prvom redu usaglasiti jezik komunikacije, standardizovati opremu i procedure, omogućiti finansijsku podršku i ukupnu logističku podršku, posjedovati adekvatan poligon ili teren koji zadovoljava standarde, uskladiti zajedničke ciljeve i slično.
U toku svih priprema koje vježbama prethode i u toku realizacije vježbe uvijek se cijene dostignuti nivoi u mnogim oblastima.
"Iako je obuka i obučenost u centru pažnje, ne ostaju nezapažene ocjene i zapažanja o dostignutim vrijednostima u komandovanju i vojničkoj disciplini i ponašanju, komunikacijama, odnos prema sopstvenim nacionalnim vrijednostima, tolerancija i poštovanje različitosti drugih učesnika", kazao je Lazarević.
Imidž se teško gradi a lako ruši
On smatra da je posebno važno da jedinica ostavi utisak, da je sposobna da djeluje kao jedinstven, organizovan i skladan sistem u kojem postoji jasna unutrašnja podjela uloga, zadataka, nadležnosti i vojničke odgovornosti.
"Tako se na najbolji način gradi imidž i prepoznatljivost kvaliteta jednog kolektiva i vojske. To su dugi procesi, u kojima se kvalitet teško gradi i dokazuje, a lako ruši", poručio je Lazarević.
Svaka vježba novo dokazivanje
Multinacionalne vojne vježbe, kaže on, nemaju takmičarski karakter. "Ipak, svi čine napor da radnje i postupke izvedu savršenije od drugih i pokažu da su bolji".
"To vojnici čine zbog sebe ali posebno zbog svog kolektiva i svoje vojske i države. Svaki vojnik koji učestvuje na multinacionalnoj vježbi ima svoje ime i prezime, dužnost i čin, ali je svako najčešće prepoznat po naciji kojoj pripada i državi koju predstavlja", navodi Lazarević.
On smatra da je to nešto što vojnik u sebi nosi kao svoju specifičnu obavezu i poseban zadatak.
"Tako je uvijek bilo, posebno u našem regionu. Sjećam se da je svaki vojnik sa naših prostora, u nekadašnjoj SFRJ, gdje god bi služio vojni rok izvan Crne Gore, prvi nadimak koji bi dobio, bio je "Crnogorac". Nije se mnogo danas promijenilo", kazao je Lazarević
Galerija
Bonus video:
