U mrežama za lovljenje ptica na jednom imanju u zetskom selu Bijelo Polje, na samo pola hektara, reporteri “Vijesti” zatekli su čak 25 uginulih ptica, i to uglavnom zaštićenih vrsta.
Domaćin je mreže postavio kako bi svoje usjeve voća zaštitio od gavrana i svraka, ali u svojoj mreži nije ulovio nijednu koja nanosi štetu, već samo zaštićene vrste, od kojih su neke i veoma rijetke.
Među ulovljenim primjercima bile su zelene žune, ševa, baljini kokoti, prepelice, djetlići, ćukovi i druge.
Sve ulovljene vrste žive u izvrsnoj simbiozi sa ljudima. Do sada nije zabilježeno da bilo koja od tih ptica ima ikakav konflikt sa ekonomskim aktivnostima čovjeka. Oni su čistači prirode koji se hrane miševima i insektima
“Sve ulovljene vrste žive u izvrsnoj simbiozi sa ljudima. Do sada nije zabilježeno da bilo koja od tih ptica ima ikakav konflikt sa ekonomskim aktivnostima čovjeka. Oni su čistači prirode koji se hrane miševima i insektima”, kazao je “Vijestima” Saveljić.
On je objasnio da su ljudi u zabludi misleći da tim mrežama, koje su postavljene po obodu imanja, mogu da spriječe upade na njihove usjeve, jer ptica dolazi odozgo, a ne sa strane.
“Jednostavno za sada ne postoji nijedan uspješan metod tjeranja ptica. To su životinje sa kojima dijelimo životni prostor i ne postoji način da ih uklonimo ni sa aerodroma, a kamoli sa poljoprivrednih gazdinstava”, rekao je Saveljić.
On je upozorio da ta praksa nije prisutna samo u Zeti, već i u drugim krajevima Crne Gore, u Crmnici, Bjelopavlićima...
“Mreže se postavljaju godinama, a nemaju efekta osim ubijanja ptica koje su zaštićene trajnom zabranom lova i od izuzetnog su značaja i koristi za domaćinstvo naglasio je on.
Zećani nevoljni za razgovor
Zećani nisu bili voljni za priču sa novinarima. Jedan mještanin sela Bijelo Polje u prolazu je nervozno odbrusio da su im mreže neophodne da zaštite imanja: “I ovako nemamo puno prihoda od prodaje, a još treba da nam i to malo ptice uništavaju”.
Zavod za zaštitu prirode je Rješenjem iz decembra 2006. godine, zaštitio 297 vrsta ptica u Crnoj Gori, jer su konstatovali da su one jako značajne kako za prirodu, tako i za čovjeka.
Zakonom o zaštiti prirode iz 2008. godine zabranjeno je loviti i ubijati zaštićene vrste ptica, za čije kršenje je predviđena novčana kazna od 200 do 1.000 eura za fizička i od pet i po do 16,5 hiljada eura za pravna lica.
Inspekcija uklanja mreže?
Glavna ekološka inspektorka Vesna Zarubica rekla je “Vijestima” da je inspekcija juče dobila prijavu od Saveljića i da je to prva takva prijava upućena ekološkoj inspekciji. “Danas ćemo na terenu provjeriti ove navode.
Ukoliko je stvarno takvo stanje, uklonićemo mreže i tražiti neko alternativno rješenje, jer je veoma značajno da zaštitimo i ptice i poljoprivrednike”, navela je Zarubica.
Ona je dodala da je, u razgovoru sa poljoprivrednim inspektorom, obaviještena da je postavljanje ovakvih zaštitnih mreža na imanjima, kako bi se ona zaštitila od čavki i prekomjerne sunčeve svjetlosti, praksa i u drugim državama.
Galerija
Bonus video:
