Regulacija voda sistema Skadarsko jezero – Drim – Bojana prioritetna je potreba Crne Gore i Albanije, jer pored milionske štete nastale u decembarskim poplavama visok vodostaj negativno utiče i na biodiverzitet Nacionalnog parka, zaključeno je na okruglom stolu povodom Svjetskog dana vlažnih staništa.
Predsjednik Naučnog savjeta Nacionalnih parkova Branko Radojičić pitao je “do koje mjere taj park treba da parališe normalan život na jezeru i oko njega”.
“Da li se 20 miliona eura za nastale štete moglo blagovremeno iskoristiti kako do decembarskih problema ne bi ni došlo. Vrijeme je da se pozabavimo pitanjem Skadarskog jezera temeljnije nego što je to bilo do sad”, poručio je on.
Radojičić je dodao da promjena nivoa jezera za šest metara i širenja poplava na 200 kvadratnih kilometara znači da se problem mora zajednički rješavati sa susjednom Albanijom.
Više nema mjesta pregovorima
“Ako mislimo da se problem može riješiti regulacijom Bojane, varamo se. Iako iz Albanije iznose stavove da je suštinsko pitanje prelijevanja dotok voda iz naših rijeka, to nije tačno. Više nema mjesta pregovaranjima u komisijama, već o ovom pitanju treba odlučivati na državnom nivou”, istakao je on.
Radojičić, pak, smatra da ukoliko se o pitanju regulacije Skadarskog jezera ne donese pravo rješenje pravdu treba tražiti i na Međunarodnom sudu pravde, jer je Crna Gora pretrpjela ogromne štete.
Član Upravnog odbora Nacionalnih parkova Jovan Kavarić se osvrnuo na problem mještana sa poplavljenih područja, pitajući kako ljudi spavaju u takvim uslovima.
“Ako ne uradimo ništa ljudi koji žive u okolini Skadarskog jezera i hrane nas svojim poljoprivrednim proizvodima iseliće se, pa nećemo imati ni paprike, ni paradajza”
“Ne mogu da vjerujem da se čitavo vrijeme živi od projekata. Osim toga jezero je na udaru svega i svačega, to je kanalizacija bez dozvole, a mi ovdje danas pričamo o vlažnim staništima. Skadarsko jezero je najveća fabrika u koju nikad ništa nije uloženo”, kazao je on.
Kavarić je istakao da se nada da problem sa regulacijom voda Skadraskog jezera, Drima i Bojane neće biti tema političkih skupova, već da će se hitno krenuti u “ublažavanje posledica nastalih tokom poplava i trajnoj regulaciji Drima”.
“Ako ne uradimo ništa ljudi koji žive u okolini Skadarskog jezera i hrane nas svojim poljoprivrednim proizvodima iseliće se, pa nećemo imati ni paprike, ni paradajza”, dodao je on.
Nema lovne etike
Za akciju što hitnijeg traženja rješenja za regulaciju toka rijeke Drim se zalagao i član Naučnog savjeta Mićko Radulović, dok je potpredsjednik tog savjeta Mihailo Burić tražio jasan stav i usaglašavanje biologa i hidrologa o istom pitanju.
Direktor NP Skadarsko jezero Zoran Mrdak podsjetio je da je Dan vlažnih staništa, koji se u svijetu obilježava već 40 godina, u Crnoj Gori prvi put obilježen 1995. godine od kada se i država nalazi na Ramsar listi.
"Močvare su među svjetski najproduktivnijim životnim srednama. Istovremeno to su i najugroženiji ekološki sastavi zbog isušivanja, zagađivanja i prekomjernog iskorišćavanja njihovih bogastava”, kazao je direktor NP Crne Gore Rade Gregović.
Direktor Zavoda za zaštitu prirode Zlatko Bulić upozorio je da su na području Skadarskog jezera, pojedine ptice predmet ponude domaćeg, a pogotovo inostranog lovnog turizma, pa se zaštita i lov teško mogu sinhronizovati, pogotovu u nedostaku lovne etike i ekolokše kulture.
O Perućici obavijestiti Vladu i EPCG
Direktor Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore Luka Mitrović upozorio je juče da Hidroelektrana “Perućica” tokom obilnih padavina mora bolje voditi računa da nivo akumulacije bude nizak.
“O ovome treba obavijestiti crnogorsku Vladu i Elektroprivredu, jer se tokom decembarskih poplava nivo vode pogoršao nakon prelivanja u hidroelektrani”, kazao je on.
Mitrović je najavio da se nove padavine uz topljenje snijega mogu očekivati na proljeće, te “da se ne zna da li i tada može postojati opasnost od poplava”.
Bonus video:
