Zbog interesa pojedinaca i nebrige države, šume i vode nikada nisu bile ugrožene kao sada, ocijenjeno je iz nevladinog sektora, povodom 21. marta, Svjetskog dana šuma, i 22. marta, Svjetskog dana voda.
"Šume čine čak više od 60 odsto teritorije države, zbog čega je Crna Gora četvrta u Evropi, iza Finske, Švedske i Slovenije. Međutim, one posljednjih decenija trpe velike pritiske kao što su nelegalna i masovna sječa, što je posljedica nedovoljno kontrolisanog koncesionog gazdovanja šumama, koncepta koji više nije praksa u Evropi. Zabrinjavajuća je činjenica je da dug koncesionara na dan 31.12.2017. iznosio 5,1 milion eura, od čega je nenaplativo 3,1 milion", ocijenila je Milica Kandić iz "Grin houma".
I posljednji izvještaj o reviziji uspjeha efikasnosti obračuna i naplate prihoda od korišćenja šuma, koju je uradila Državna revizorska institucija (DRI) pokazao je da manjak kapaciteta, nedovoljno ulaganje u šumsku infrastrukturu i uzgoj i zaštitu šuma imaju za posljedicu da Crna Gora gubi značajne prihode od korišćenja šuma.
DRI je, između ostalog, preporučila Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja da Vladi predloži model reorganizacije sistema gazdovanja šumama. To je najavilo i Ministarstvo, a opcija koja se preferira je osnivanje privrednog društvo za gazdovanje šumama u državnom vlasništvu.
Kandićeva navodi i da izostaju i mjere sanacije koje je koncesionar dužan da sprovede, zbog čega dolazi do pojave šumskih požara koji pored ekoloških predstavljaju i ekonomski problem i prenamnožavanja štetnog insekta - sipca koji narušava zdravstveno stanje šuma. Iz „Grin houma“ navode i podatak da je u periodu od 2010-2016. godine u Crnoj Gori požarima je zahvaćeno 60.226,54 hektara šume.
U svijetu se, odlukom UN, od 1993. godine 22. marta obilježava Svjetski dan voda, a prema podacima te svjetske organizacije pristup pijaćoj vodi nema 2,1 milijardi ljudi. Ovogodišnja tema Svjetskog dana voda je “Priroda za vodu”.
Što se tiče voda, prema mišljenju Milije Čabarkape iz „Grin houma“, najviše su u opasnosti rijeke zbog ogromnog pritiska koji potiče od razvoja hidroenergetskih objekata, komunalnih i industrijskih otpadnih voda i komunalnog otpada.
"Najveća opasnost prijeti Morači, koja je u opasnosti da bude trajno devastirana zbog planiranih brana. Morača je jedna od rijetkih preostalih rijeka slobodnog toka u Evropi i predstavlja centar biološke raznovrsnosti. Od posebno velike važnosti je istaći značajne kumulativne negativne uticaje malih hidroelektrana koje se grade na manjim rijekama u Crnoj Gori, uzimajući u obzir da je od 2007. godine odobreno preko 60 projekata malih hidroelektrana. Kao rezultat ovakvih aktivnosti, dolazi do ozbiljnih hidromorfoloških promjena, odnosno do promjene režima vode i nanosa, hidroloških i hidrauličkih karakteristika vodotoka, gubitka plavnih područja i slično“, smatra Čabarkapa.
On navodi da se komunalne otpadne vode, bez prethodnog prečišćavanja ispuštaju se u gotovo svakoj rijeci u Crnoj Gori.
"Otpadne vode mogu biti veoma opasne jer lako utiču na povećanje bakteriloške zagađenosti voda, a kao posljedica se javljaju epidemije. Odumiranju mikroflore u rijekama može pomoći i prisustvo nekih hemijskih materija. Pritom, osim patogenih bakterija i virusa u vodotoku mogu odumirati i mikroorganizmi koji igraju glavnu ulogu u procesu samoprečišćavanja", ocijenio je Čabarkapa.
"Uništavanje životne sredine, zajedno sa klimatskim promjenama, pokreću krize širom svijeta, koje se odnose na vode, a poplave, suše i zagađenje vode pogoršavaju situaciju degradirajući vegetaciju, zemljište, rijeke i jezera, saopšteno je iz UN.
"Do 2050. godine, svjetska populacija će porasti za oko dvije milijarde ljudi, a globalna potražnja za vodom mogla bi biti i do 30 odsto veća nego danas. U poljoprivredi se trenutno koristi 70 odsto globalne vode, uglavnom za navodnjavanje – ovaj broj se povećava u područjima gdje potrebe za vodom prevazilaze raspoložive količine tokom određenog perioda u godini i gustinom naseljenosti. Industrija uzima 20 odsto od ukupnog broja, gdje dominira energetika i proizvodnja. Preostalih 10 odsto koriste domaćinstva, a udio koji se koristi za vodu za piće je mnogo manji od jednog procenta“.
Iz Ministarstva poljoprivrede, koje gazduje šumama i vodama nisu odgovorili na pitanja “Vijesti”.
CZIP: Kako Vlada brine o šumama vidi se i iz svemira
Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) „čestitao“ je Vladi Svjetski dan šuma satelitskim snimcima prostora pod šumom u Crnoj Gori nekad i sad, koji će biti postavljeni na 10 mjesta u Podgorici i kanjonu Morače.
"Istraživanje CZIP-a pokazalo je da su posljedice sječe nakon izdavaja koncesija u gazdinskim jedinicama u vremenskom periodu od svega nekoliko godina alarmantne. Od 60 odsto teritorije pod šumama samo je 5,8 odsto zaštićeno, i to u okviru nacionalnih parkova. Šumarstvo u Crnoj Gori u sadašnjem obliku je neodrživo, jer su rashodi upravljanja šumama veći od prihodovanih dobitaka kroz naplaćene koncesije. Očigledno je da dosadašnja praksa ne doprinosi centralnom budžetu države već isključivo budžetu pojedinaca, ostavljajući nemjerljive štetne posljedice po biodiverzitet i lokalne zajednice. Negativne posljedice neodržive sječe šuma u Crnoj Gori statistički gledano, zahvataju duplo veću površinu i od onih koje pogode požari. Koliko država Crna Gora brine o šumama vidi se i iz svemira”, kazala je izvršna direktorica CZIP Jovana Janjušević.
Bonus video:
