Paroh gornjopolimski i andrijevički Bojan Radunović pozvao je komšije Albance u selu Martinovići kod Gusinja na mir i suzdržanost povodom posljednjih dešavanja vezanih za skrnavljenje temelja crkve Svetog Vasilija Ostroškog u tom mjestu.
On je na mir pozvao i vjernike gornjopolimske parohije koja pripada budimljansko nikšićkoj episkopiji, kao i sve pravoslavce kojima, kako je kazao, “teško padaju provokacije kojima smo izloženi”.
“Pravoslavje je vjera mira, ljubavi i praštanja, ali očekujemo i od građana drugih vjera da se tako ponašaju i da ne pokušavaju nikome da uskrate slobodu vjeroispovijesti, kao što ni mi to ne činimo” – rekao je sveštenik Radunović.
Srpska pravoslavna crkva poušava već duži period da obnovi crkvu od koje su ostali samo temelji, što u selu Martinovići, većinski naseljenom Albancima, izaziva nezadovoljstvo i negodovanje.
Situacija u Matrinovićima je nekoliko puta bila na ivici incidenta, a posljednji se dogodio prije dvije noći, kada je neko oskrnavio temelje, odnosno iščupao i bacio u potok drveni krst koji je ranije postavljen uz policijsku asistenciju.
“Služili smo liturgiju na dan Svetog Vasilija Ostroškog, i sve je prošlo u najboljem redu. Ali, eto, Albanci su uradili ono što je obećavao jedan službenik Opštine Gusinje, koji je prijetio da će zapaliti crkvu ako bude obnovljena. Za sada prolazi sve to nekažnjeno” – rekao je sveštenik Radunović.
Negativnu atmosferu posebno je podgrijala nedavna izjava bivšeg albanskog premijera Salija Beriše koji je kazao da ''predstavnici SPC i ekstremističke grupe provociraju mještane albanskog sela Martinovići i obnavaljaju crkvu''. On je tada pozvao državu Crnu Goru da interveniše.
Prema istoriografskim faktima, crkva Svetog Vasilija Ostroškog u selu Matinovići izgrađena je 1928. godine. Građena je od kamena, dimenzija 7,5 puta 6,2 metra. Njena gradnja završena je deset godina kasnije, 1938. godine.
U to vrijeme prema crkvenim podacima i popisima u Martinovićima je živjelo 125 stanovnika pravoslavne vjere.
Godine 1941, crkva je srušena i od nekadašnjeg pravoslavnog hrama ostao je samo zid visok metar u čitavoj osnovi.
U katastru, od tada do današnjih dana, ovo zemljište je zavedeno kao vlasništvo Mitropolije crnogorsko-primorske, ali Albacni tvrde da je ono, navodno, oteto od albanskih porodica Preljvukaj i Hasanđekaj.
Albanci iz Gusinja i Martinovića vodili su u skorije vrijeme i sudski spor oko toga, ali je zemljište gdje se nalaze temelji crkve po pravosnažnoj presudi ostalo u vlasništvu SPC.
U opštini Gusinje prema posljednjem popisu živi 54 odsto stanovnika islamske vjere, odnosno Bošnjaka i Muslimana, 18 odsto Albanaca islamske vjere i 4 odsto katoličke, kao i 5,5 odsto pravoslavaca.
U selu Martinovići danas ima šest domaćinstava pravoslavne vjere, dok većinu čine Albanci.
Bonus video:
