Ni jedanaest godina od usvajanja Zakona o zaštiti dobrobiti životinja, sve lokalne samouprave nijesu uspostavile skloništa za zbrinjavanje napuštenih životinja.
Od osam formiranih, nijedno sklonište u potpunosti ne ispunjava zakonske standarde i dobrobit pasa u mnogima je i dalje na niskom nivou, glavni je zaključak izvještaja o izazovima i mogućnostima u zaštiti dobrobiti životinja nevladinih organizacija “Korina”, “Prijatelji pasa” i “Mreža za životinje”.
Autorke Tijana Kovačević i Fiona Sawney, pored ostalog, navode da samo dva od osam skloništa imaju sve neophodne i prostorije propisane pravilima. Dodaju da znatan broj njih ne obezbjeđuje redovnu i/ili odgovarajući veterinarsku njegu, te da u mnogim skloništima psima nije dozvoljeno da redovno ili uopšte obavljaju fizičke aktivnosti, da su smješteni u kavezima koji su suviše mali, prljavi i nisu zaštićeni od ekstremnih vremenskih prilika. Prema Zakonu o zaštiti dobrobiti životinja koji je stupio na snagu još 2008, sve lokalne samouprave su bile u obavezi da obezbijede smještaj za napuštene životinje. Skloniša su osnovana samo u Beranama, Budvi, Herceg Novom, Nikšiću, Pljevljima, Podgorici, Ulcinju, te zajedničko za Kotor i Tivat.
Iako i pravilnik o uslovima koje treba da ispunjavaju pansioni ili skloništa predviđa da budu udaljena od naseljenog mjesta, autorke izvještaja navode da su neka udaljena i više od 20 kilometara, što vide kao prepreku za posjetioce – volontere, ali i potencijalne udomitelje.
Neka skloništa se nalaze i na velikim nadmorskim visinama, gdje vlada planinska klima, što autorke vide kao otežavavajuću okolnost za fizički pristup tokom jeseni i zime. Životinje su u takvim skloništima ujedno izložene vjetru, kiši, snijegu i niskim temperaturama.
Autorke stoga preporučuju da se uradi revizija pravila i da nova skloništa ne budu više od pet kilometara udaljena od naseljenih mjesta i dodaju da bi trebalo da budu na lokacijama koje su povezane sa linijama gradskog prevoza.
Smještajne prostorije u samo tri skloništa ispunjavaju standarde, a autorke navode da su u nekima zatekle i vezane pse, u kućicama koje su umrljane fekalijama.
“Dok su psi jeli izmet”, piše u dokumentu.
Problematičnim smatraju i što samo jedno sklonište ima poseban smještaj za štenad, dok se u ostalima kreću slobodno, ili se miješaju sa drugim psima uz rizik da budu napadnuti ili zaraženi. Zbog loših higijenskih uslova, preporučuju pojačan inspekcijski nadzor – minimum četiri posjete po skloništu godišnje. U izvještaju se navodi i da se leševi životinja u većini skloništa odlažu u otvorenim jamama, koje se zatrpavaju krečom, ili na gradskim deponijama.
“Samo dva skloništa imaju objekte za hlađenje tijela mrtvih pasa. To je zabrinjavajuće jer može dovesti do širenja bolesti među životinjama i ljudima”, piše u izvještaju.
Dodaju i da u većini skloništa psi imaju zajedničke posude, ili se hrana stavlja direktno na površinu gdje obavljaju nuždu.
Autorke tvrde da su u jednom skloništu naišle na pisani podatak da je radnik uz saglasnost upravnika iz skloništa iznosio džakove granula namijenjene psima.
Autorke su navele i da bi inspekcijski izvještaji trebalo da budu javno dostupni, sa jasno navedenim zaključcima za otklanjanje nepravilnosti i kaznama za nepostupanje.
Bonus video:
