Grupa mještana Krtola uputila je peticiju predstavnicimna Opštine Tivat, Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPG) i obrađivačima izmena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Opštine Tivat, tražeći da se pri izradi tog osnovnog planskog dokumenta koji tretira cijelo podriučje opštine Tivat, odustane od nekih mnještanima neodgovarajućih djelova programskog zadataka datog obrađivaču.
Vlada je 23. septembra usvojila zaključak o potrebi izrade izmena i dopuna aktuelnog PUP-a Tivta koji je imao rok važenja do 2020.godine, a za rukovodica izrade plana imenovala je diplomiranu arhitekticu Aleksandru Tosić-Jokić.
U peticiji koja je juče dostavljena “Vijestima” više od 300 mještana Krtola od nadležnih u lokalnoj upravi i državi traže da odustanu od ucrtavanja uz krtoljsku obalu niza novih privezišta i sidrišta za jahte i manja plovila, kao i da se odustane od namjere smanjenja planiranih površina za građenje u korist više zelenih zona.
Potpisnici peticije posebno naglašavaju činjenicu da, kako kažu, “mještani do sada nisu učestvovali, niti bili upoznati sa bilo kakvom namjerom za izmjenama tivatske planske dokumentacije”.
”Tražimo da se u odredbe novog plana ne mogu unijeti bilo kakva sidrišta-privezišta u obalnom području od stare ciglane KO Đuraševići, pa zaključno sa teritorijom KO Gošići, odnosno na cijeloj obali krtoljskih katastarskih opština. Ujedno tražimo da se sve već predviđene zone gradnje prikazane važećim PUP-om i važećim DUP-ovima, ostave na snazi, te da se mještani kao vlasnici zemljišta ne kažnjavaju zato što nisu mogli ili nisu htjeli da grade na sada slobodnim parcelama”, piše u peticiji.
U obrazloženju svojih zahtjeva oni su naveli da je i ranije u nekolio navrata pokušavano “ucrtavanje zona i planiranje raznih sidrišta” u akvatorijumu Tivatskog zaliva pred obalom Krtola, što su mještani energično odbijali jer ta “sidrišta nikome ne odgovaraju”.
Naime, prema u međuvremenu još zvanično neusvojenom Nacrtu izmjene i dopuna DSL “Dio sektora 27 i Sektor 28” koji je 2018. godine naručila Vlada tadašnjeg premijera Duška Markovića (DPS), a napravio radni tim pod rukovodstvo arhitektice Ksenije Vukmanović, na prostoru od Solila na istoku do Krašića na zapadu, ucrtana su čak tri velika sidrišta za jahte na kojima bi se mogla istovremeno usidriti ukupno 42 broda, dužine od 12 do čak 100 metara, te još čitav niz manjih privremenih ili stalnih privezišta i pristaništa za jahte na ovom dijelu krtoljske obale.
”Tivatsaki zaliv je jako malen, biodiverzitet jako osjetljiv, a eventualna sidrišta u tom potezu bila bi katastrofalna za biljni i životinjski svijet podmorja. Nikakva Studija opravdanosti ne može dati pozitivan stav o tome, a raniji pokušaji Ministarstva i Morskog dobra da na krtoljskoj obali Tivatskog zaliva predvide grandiozna sidrišta, bezuslovno su bili odbačeni. Ovo i iz razloga što neka navodna Studija opravdanosti nije bila pozitivna i nikada nije usvojena, ali to nijje spriječilo predlagača da nam takvo rješenje ponude u formi Nacrta plana (DSL “Dio sektora 27 i sektor 28”) koji jasno nije prošao”, piše u obrazloženju stava Krtoljana zašto su protiv velikih sidrišta za jahte na samo par stotina metara od obale ovog dijela Tivatskog zaliva.
Obrazlažući zašto se protive smanjenju građevinskih zona iz aktuelnih planova u korist više zelenih površina koje bi trebalo da bidu definisane u izmijenjenom i dopunjenom PUP-u, Krtoljani ističu da “već stečena prava po ranijim urbanističkim rješenjima, a po kojima su mnogi mještani i vlasnici zemljišta započeli postupak dobijanja dozvola za gradnju, treba da ostanu kako jeste”.
”To što određene lokacije još nisu privedene namjeni ne znači da ih treba brisati i prevoditi u zelene pojaseve, a sve sa ciljem da se te površine za gradnju imaju “prikačiti” nekom tajkunskom investotoru”, piše u obrazloženju zahtjeva mještana Krtola.
Građani traže i da “privatna svojina u zoni morskog dobra bude neprikosnovena, te da se razni javni sadržaji i plažni djelovi imaju planirati isključivo na državnom-društvenom zemljištu”.
Bonus video:
