Lako je hodati po prošlosti, hrabrost je zaviriti u budućnost, te riječi narodnog heroja Veljka Vlahovića, između ostalih, poruka su sa sinošnjih Razgovora o antifažizmu koj su u Kolašinu, pored spomenika tom narodnom heroju, organizovali Centar za demokratsku tranziciju (CDT) i Opština.
Bila je to prilika i za predstavljanje publikacije „Conference de Belgrade – Dnevnički zapisi Veljka Vlahovića sa Beogradske konferencije 1961.", koju je lani objavio CDT.
Publikacija je nastala zahvaljujući otkriću mr Božene Miljić, koja je pripremajući izložbu iz legata Veljka Vlahovića 2018. godine, pronašla fasciklu sa tekstom dnevničkih zapisa i tri godine kasnije ih priredila za štampu.
Prema riječima predsjednice Opštine Marte Šćepanović, temeljne vrijednosti antifažizma ugrožene su revizijom istorije i zloupotrebom u političke svrhe.
Kako je rekla, o vrijednostima antifašizma, u poslednje vrijeme, najviše govore oni koji ne poštuju i ne osjećaju te vrijednosti i nijesu antifašisti. Zbog toga, tvrdi, na svakom je da, koliko može i na koji način god može djelima, a ne riječima, pomogne podsjećanju i promociju svega onoga na čemu se temelje te vrijednosti.
"Kopanjem po prošlosti, revizijom istorije, marginalizuje se antifašistički pokret i nastoje da se ugase vrijednosti na kojima počiva crnogorsko građansko društvo, koje teži temeljnim vrijednostima EU, počev od ljudskog dostojanstva, slobode, demokratije, jednakosti, pa do vladavine prava . Kolašin je pravo mjesto da se govori o antifažizmu, jer je ovaj grad partizanska prijestonica Crne Gore, u kojem je održano Prvo zasijedanje ZAVNO-a i koji je u Narodnooslobodilačkoj borbi (NOB) dao devet narodnih heroja, između ostalih i Veljka Vlahovića pored čijeg spomenika večaresa govorimo o antifašizmu i Vukmana Kruščića, po kojem se zove trg, na kojme smo se okupili“, kazala je ona.
Šćepanović je poosjetilada imena ulica, kojima su Kolašinci željeli da odaju počast i sačuvaju sjećanje na partizanke i partizane poginule u NOB-u, nikad nijesu mijenjana, da nikad ni jedan spomenik, koji se odnosi na taj period, nije oskrnavljen ili uništen i da se o njima brine s najvećom pažnjom.
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica rekao je da, između ostalog, antifašizam danas predstavlja zaštitu ljudskih prava, jednakost polova, dobro upravljanje državom...
"Da li smo svi kao država dovoljno uredili da zaštitimo vrijednosti antifašizma? Većina onih koji svakodnevno „poštapaju“ antifašizmom ne osjećaju te vrijednosti, antifašizam je postao neka vrsta isprazne retorika u govorima političara. Bojim se da one vrijednosti za koje se borilo ovo društvo i koje su suština, a to je mulitkulturna, mulitinacionalna, mulitivjerska Crna Gora sve više postaju fraze , koje gube smisao. To je problem i u sadržajnom smislu se na tome treba raditi“, rekao je on.
I Kopirivica je upozorio na opasnost reviziji istorije, a kao očigledan primjer te pojave, kada je riječ o Veljku Vlahoviću, istoričarka Miljić je je navela mijenjanje imena Univerziteta Crne Gore, početkom 90-ih godina prošlog vijeka. Ona je kazala da je na zahtjev studenata, mjesec nakon što je Vlahović umro, u aprilu 1975. godine, crnogorski Univerzitet dobio ime po njemu. Tako je bilo sve do 1992. godine. Istoričarka je Kolašincima ispričala i kako je došla do dnevničkih zapisa crnogorskog i jugoslovenskog španskog borca, novinara, partizana, političara, diplomate i pisca, narodnog heroja... Vlahovića. To je rekla je ona, vrijedan istoriski izvor , koji govori dosta i o Vlahoviću, ali i o Beogradskoj konferenciji, koja je u to vrijeme do tada bila najveća ikad održana u svijetu.
O odnosu Kolašinaca prema Vlahoviću, koji je rođen 1914. godine, u rovačkom selu Trmanje, pričala je istoričarka umjetnosti i dugogodišnja kustoskinja Zavičajnog muzeja Draginja Kujović. Ona je podsjetila i na manifestaciju Dani Veljka Vlahovića, u okviru koje je 1989. godine na koašinskom trgu i podignut spomenik tom znamenitom Kolašincu. Spomenik je rad akademskog vajara Ota Loga, koji nije tražio naknadu za to svoje djelo.
Kujović je govorila i o vrijednosti zbirke Zavičajnog muzeja , koja se odnosi na NOB, ali i neprestanom interesovanju stranih turista i gostiju iz zemlja regiona za taj dio kolašinske i crnogorske istorije.
Razgovori o antifažizmu bili su prilika za podsjećanje na mnoge manje poznate detalje iz života Veljka Vlahovića, a jedan od njih je i da je želja tog velikana bila i da se državi, nakon njegove smrti, vrate i stan i namještaj koji je dobio na korišćenje. Takođe, i manja zbirka umjetničkih slika, među kojima su bila djela afirmisanih, ali i slikara amatera iz nesvrstanih zemalja, koje je dobijao na poklon.
Svoja zapažanja o savremenom odnosu Kolašinca prema tekovinama NOB-a, spomenicima i objektima, podignutim u znak sjećanja na taj period, i budućim aktivnostima države i Opštine na njihovoj zaštiti saopštili su mnogi Kolašinci i Kolašinke, koji su prisusustvovali Razgovorima o antifašizmu.
Bonus video:
