Sezona grijanja u crnogorskim školama dovedena je u pitanje zbog blokade portala javnih nabavki usljed hakerskih napada, nedostatka sredstava, odnosno čekanja rebalansa budžeta, ali i drastičnog rasta cijena svih energenata.
Na tender za kupovinu šest tona uglja za potrebe vaspitno-obrazovnih ustanova iz šest sjevernih opština nije se niko javio, jer jedini ponuđač, Rudnik Uglja Pljevlja, nije izmirio poreze i doprinose, pa ne može učestovati u postupcima javnih nabavki.
Iz Ministarstva prosvjete “Vijestima” su odgovorili da ne razmišljaju o onlajn nastavi i da vjeruju da će sve biti u redu, s obzirom na to da su u toku procedure za nabavku energenata, te da je najvažnije da djeca neće biti bez grijanja.
Sezona grijanja počinje 15. oktobra, a škole na sjeveru države uglavnom koriste ograničene količine zaliha za zagrijavanje prostorija.
”Kako zbog blokade CEJN portala, tako i zbog nedostatka sredstava inicijalnog budžeta za 2022. godinu, koji je prouzrokovan drastičnim rastom cijena svih energenata, nabavke za ove potrebe su raspisane sa osjetnim zakašnjenjem tj. odmah nakona stvaranja preduslaova u vidu usvajananja rebalansa i vraćanja u funkciju CEJN portala. Kada je u pitanju nabavka uglja, na raspisani tender nije pristigla nijedna ponuda, a kako smo nezvanično obaviješteni, razlog je što jedina kompanija koja isporučuje ovu vrstu robe, Rudnik uglja Pljevlja, nije izmirio poreze i doprinose pa ne može biti ispravan u postupcima javnih nabavki. Narednih dana će biti raspisan novi poziv”, odgovorili su iz Ministarstva prosvjete.
Kazali su da je u toku i tender za nabavku peleta i pregovarački postupak za lož ulje koji sprovodi Uprava za katastar i državnu imovinu.
”Vjerujemo da će procedure ukoliko bude ispravnih ponuda biti gotove u narednom mjesecu, dok će u periodu do završetka procedura, Ministarstvo prosvjete nastojati da školama u kojima ponestane zaliha enegranata, obezbijedi novčana sredstva kako bi one samostalno izvršile nabavke nedostajućih količina do okončanaja tenderskih procedura”, istakli su iz Ministarstva prosvjete.
Taj resor raspisao je početkom sedmice tender za nabavku peleta, za potrebe osnovnih škola i učeničkih domova u više opština, u vrijednosti od oko 850 hiljada eura.
U tenderskoj dokumentaciji se navodi da je pelet potreban za škole u Pljevljima, Beranama, Mojkovcu, Bijelom Polju, Petnjici, Nikšiću, Ulcinju, Plavu, Danilovgradu, Tuzima, za podgorički Resursni centar za obrazovanje i osposobljavanje “1. jun” i Srednju mješovitu školu Golubovci i Dom učenika i studenata na Cetinju.
Drugi tender od 6. oktobra, na koji se niko nije javio, odnosi se na nabavku uglja u vrijednosti od oko 80.000 eura za ustanove u Bijelom Polju, Beranama, Pljevljima, Mojkovcu i Kolašinu.
U Kolašinu imaju lož-ulja za još koji dan
Jutarnja temperatura u Kolašinu prethodnih dana iznosila je svega nekoliko stepeni iznad nule, a u školama tvrde da redovno zagrijavaju učionice. Poručuju i da se ne razmatra prelazak na onlajn nastavu, ali u OŠ “Risto Manojlović” objašnjavaju da su količine lož-ulja koje imaju dovoljne do početka novembra.
Direktorka te obrazovne ustanove Nataša Peković se, ipak, nada da grijanje neće “biti prekidano”.
”Od samog početka sezone grijanja učionice su svakog dana zagrijavane. Količine lož ulja su nabavljene neposredno pred početak sezone grijanja i bile su dovoljne za zagrijavanje do početka narednog mjeseca. Već je u proceduri nabavka goriva za naredni period, tako da zagrijavanje neće biti prekidano. Prelazak na onlajn nastavu nije planiran, s obzirom na to da se učionice redovno zagrijavaju”, kazala je ona “Vijestima”.
Direktorica SMŠ “Braća Selić” Ana Šćepanović Golubović kaže da je “od 17. oktobra grijanja bilo svakog dana u prvim jutarnjim satima”. Ona smatra da do prelaska na onlajn nastavu neće doći i da će Ministrarstvo prosvjete obezbijediti dovoljnu količinu lož ulja za naredni period.
Na koji način i u kojoj mjeri se zagrijavaju prostorije vrtića “Sestre Radović”, iz te ustanove nijesu odgovorili “Vijestima”.
Problem s kotlom
Osnovna, srednja, muzička škola, kao i vrtić zagrijavaju se sistemom koji je smješten u osnovnoj školi. No, čak i pod uslovom da se nade direktorki obistine, pa lož ulje stigne na vrijeme, u kolašinskim školama ostaju problemi koji su ranijih godina
mnogo puta uslovili hladne ili nedovoljno zagrijane učionice.
Remont kotlarnice u OŠ, kako su nedavno “Vijestima” kazali u Savjetu roditelja, potrebno je što hitnije obaviti.
Prema nezvaničnim informacijama, riječ je o prevelikom kotlu, koji u prvim satima rada troši mnogo lož-ulja. Zbog načina na koji je projektovana škola, podsjećaju u Savjetu, gubici su ogromni, a učionice hladne. Treba, kažu roditelji, prije svega, obezbijediti projektnu dokumentaciju, koja bi riješila problem kotlarnice, ali i ostalog prostora u školi.
Šta je tačno potrebno za bolje funkcionisanje tog sistema, direktorka Peković nije odgovorila, ali tvrdi da je za otklanjanje tog problema potrebno mnogo novca.
“Prepravka kotlova iziskuje ogromne troškove. Međutim, postavlja se pitanje ekonomske opravdanosti i energetske efikasnosti prelaska na neko drugo gorivo, s obzirom na cijene energenata”, objašnjava ona.
U Savjetu roditelja kažu, međutim, da “od kako je napravljena, kada je riječ o sistemu za grijanje, OŠ “Risto Manojlović” je najkarakterističniji primjer bezumnih rješenja Ministrastva prosvjete”.
“Pored toga, škola je sva u hodnicima, a sa malo učionica u odnosu na površinu. Lož ulja za grijanje, čak i sve da bude, kako su najavili iz Ministarstva, neće biti dovoljno, kako što nije bilo ni minulih godina. Jedan od razloga su i kriterijumi prema kojima se školama raspoređuju energenti”, kazali su Savjetu roditelja OŠ “Risto Manojlović”.
Kolašinski roditelji spremni za radikalnije poteze
U jedinoj gradskoj osnovnoj školi u Kolašinu je svega 520 učenika. Ustanova je, međutim, površine 6.000 metara kvadratnih i sagrađena od materijala neprimjerenih oštroj klimi. Broj učenika je, prema Pravilniku o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe, jedan od osnovnih kriterijuma na osnovu kojeg se određuje količina nafte i lož-ulja. To neke škole na sjeveru sa malim brojem učenika stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na druge.
U Pravilniku piše da se godišnji troškovi za naftu i lož-ulje određuju na sljedeći način: 18,5 litara po jednom učeniku za škole u prvoj klimatskoj zoni (Herceg Novi, Tivat, Budva, Bar, Kotor i Ulcinj), odnosno 29,6 litara za škole u drugoj klimatskoj zoni (Podgorica, Danilovgrad). U trećoj klimatskoj zoni (Pljevlja, Žabljak, Cetinje, Nikšić, Šavnik, Plužine, Kolašin, Berane, Bijelo Polje, Plav, Rožaje, Andrijevica i Mojkovac) količina lož-ulja koje sljeduje škole je 50 litara po učeniku. To mnogima nije garantovalo dovoljo zagrijane učionice tokom minulih zima.
Zasada, kažu u Ministarstvu prosvjete, ne razmišlja se o promjeni kriterijuma, prema kojima se raspoređuju energenti školama.
“Otkako je škola napravljena 2011. godine, roditelji, pa i direktori su apelovali da se taj pravilnik promijeni. Nije bilo niti reakcije niti volje. Sada se spremamo na radikalnije poteze. Organizovali smo radnu grupu u kojoj su i predstavnici lokalne samouprave, tražićemo pomoć na svim relevantnim adresama. Zajedno sa roditeljima djece u vrtiću, srednje i muzičke škole pokušaćemo da postignemo da nas čuju”, poručuju iz Savjeta roditelja u Kolašinu.
850
hiljada eura vrijedan je tender za nabavku peleta za osnovne škole i učeničke domove u više opština, koji je Ministarstvo prosvjete raspisalo početkom sedmice
Bonus video:
