Govora mržnje najviše ima na interentu i prema pripadnicima LGBT populacije, a mediji i roditelji trebalo bi da aktivnije učestvuju u kampanjama protiv te pojave, ocijenjeno na okruglom stolu nevladine organizacije (NVO) Prima.
Okrugli sto “Uloga javnog i civilnog sektora u borbi protiv govora mržnje - domaća i regionalna iskustva", dio je projekta “Svi ustajemo protiv govora mržnje”, koji traje do kraja mjeseca.
Izvršna direktorica NVO Prima, Aida Perović - Ivanović, ocijenila je da govora mržnje najviše ima na internetu.
“Internet je ostavljao mogućnost da anonimno možete da kažate šta mislite ili bar na način, koji u direktnom obraćanju nije primjeren. Danas, ljudi sve otvorenije govore stavove, koje jasno i precizno možemo definisati kao govor mržnje”, pojasnila je Perović-Ivanović.
Prema njenim riječima, oni koji bi radije širili inkluzivni stav, mnogo su tiši.
“Nažalost, oni koji bi mnogo radije i uvjerenije širili govor ljubavi, tj. govor prihvatanja drugih i različitih, mnogo su tiši. Ili su mnogo manje ohrabreni da takve pozitivne stavove i javno iskažu”, poručila je Perović-Ivanović.
NVO Prima je, kroz projekat “Svi ustajemo protiv govora mržnje”, kako je pojasnila, sarađivala sa omladinskim volonterskim centrima u Podgorici, Nikšiću, Tuzima, kao i Tivtu.
“Iz tih opština smo imali ogroman broj mladih koji su željeli da se uključe. Obučavali smo mlade, kroz lokalne i međunarodne treninge, zajedno sa mladima iz još deset evropskih zemalja. U tom prvom dijelu, gdje smo obučavali, nismo mogli sve zainteresovane da uključimo, ali u drugom dijelu gdje je bila kampanja uspjeli smo da uljučimo mnogo više mladih”, pojasnila je Perović-Ivanović.
Generalni direktor Direktorata za mlade u Ministarstvu sporta, Nenad Koprivica, rekao je da Crna Gora aktivno učestvuje u programima Savjeta Evrope, koji se odnose na kampanju suzbijanja govora mržnje, a koja se, kako je objasnio naziva “Borba protiv nasilnog ekstremizma i radikalizma koji vodi terorizmu”.
“Crna Gora, zajedno sa 42 članice Savjeta Evrope, aktivno učestvuje i sprovodi obaveze koje ima u tom sistemu. Izrazi govora mržnje predstavljaju veliku brigu za Savjet Evrope, jer su vrlo često izraz diskriminacije i mogu dovesti do kršenja ljudskih prava”, pojasnio je Koprivica.
Prema njegovim riječima, ključnu ulogu u suzbijanju govora mržnje imaju mediji.
“Madiji su ti koji imaju ključnu ulogu, naravno pored institucija sistema. Svi mi, kao članovi ovoga društva, treba da radimo na stvaranju klime gdje će biti manje govora mržnje i manje netolerancije”, kazao je Koprivica.
Kao važnu aktivnost Uprave za sport i mlade, naglasio je prevođenje Bukmarksa, tj. priručnika za suzbijanje govora mržnje.
“Priručnik je objavio Savjet Evrope, dok ga je na crnogorski jezik prevela i štampala Uprava za sport i mlade. Taj priručnik se koristi u obuci trenera, koji stečeno znanje prenose u školama, ali i kreiraju i sprovode nove aktivnosti u cilju suzbijanja govora mržnje”, rekao je Koprivica.
Pedagogica i koordinatorka Volonterskog kluba Gimnazije „Slobodan Škerović“, Vanja Rakočević, kazala je da postoje primjeri govora mržnje i nasilja na internetu, koji se kako je objasnila, dešava između učenika, ali i između učenika i nastavnika.
“U pokušaju da odgovorimo na taj problem osmislili smo projekat “No hate offline, no hate online” u uvjerenju da osnovna ljudska prava i vrijednosti treba da se jednako poštuju i u realnom i u virtuelnom svijetu”, pojasnila je Rakočević.
Projekat je počeo da se realizuje 2014. godine, a od tada, kako je kazala, najmanje želje da se uključe u rješavanje problema govora mržnje, pokazali su roditelji.
“Nadamo se da ćemo u novim vremenima biti kreativniji i da ćemo uspjeti da na malo bolji način uključimo i roditelje”, rekla je Rakočević.
Program menadžerka u NVO Forum mladi i neformalna edukacija, Tamara Čirgić, kazala je da je prošle i ove godine 150 nastavnika prošlo obuku u kampanji protiv govora mržnje, ističući da je bilo otpora.
“Imali smo dosta otpora kada je ova tema u pitanju i zbog toga se javlja potreba da se nastavi rad na ovome. Imali smo nastavnike koji su otvoreni, ali i nastavnike koji smatraju da ova tematika uopšte nije važna za današnje vrijeme. Negdje su čak smatrali da internet treba ukinuti mladima” pojasnila je Čirgić.
Koordinator kampanje za Bosnu i Hercegovinu iz opštinske organizacije Crveni križ u Novom Sarajevu, Ismail Šehić, poručio je da na Balkanu ima mnogo govora mržnje, a cilj je, kako je objasnio, kroz razne programe, pokrenuti ljude koji u svojim zajednicama mogu da rade na suzbijanju govora mržnje.
“Statistički podaci pokazuju da svakim danom imamo sve više govora mržnje na interenetu. Ljudi nisu toliko otvoreni da kažu neke stvari u lice, pa se sve bazira na interentu. Problem je i taj što oni koji to vide ne prijavljuju govor mržnje”, pojasnio je Šehić.
On je istakao da govor mržnje na portalima i društvenim mrežama treba prijaviti, napominjući da svaka osoba zaslužuje poštavanje.
“Kao što poštujemo druge vjere i nacije, treba da poštujemo osobu koja želi da bude to što želi da bude”, kazao je Šehić.
Koordinatorka kampanje za Srbiju iz NVO Edit centar, Teodora Radanović, objasnila je da je govor mržnje bilo koji govor koji može da povrijedi nekoga, navodeći da je kampanja u Srbiji uglavnom bila usmjerena na LGBTIQ populaciju.
“Smatramo da je u Srbiji, govor mržnje najviše upućen toj populaciji, pa smo zbog toga pokušavali da osvijestimo mlade sa kojim problemima se svakodnevno suočavaju LGBTIQ oosbe. I pozitivno smo iznenađeni načinom na koji su ljudi željeli da doprinesu borbi protiv govora mržnje”, istakla je Radanović.
Ona je kazala da se govor mržnje najviše širi online i u tinejdžerskim grupama.
Aktivistkinja Omladinskog kluba Tivat i učesnica projekta ARAHS u Crnoj Gori, Polina Čečina, kazala je da u Tivtu ima manje govora mržnje, nego u većim sredinama.
“Mi smo mala sredina, svi se poznajemo i to ima dosta uticaja na količinu govora mržnje. Ipak treba da se radi u sferama koje uključuju LGBT populaciju, kao i Rome. To su najranjivije grupe koje najviše stradaju od govora mržnje”, smatra Čečina.
Prema njenim riječima, podizanje svijesti o problemu govora mržnje, i prevencija su veoma bitni, jer su, kako je rekla, mladi budućnost.
“Martin Luter King kazao je da mrak ne može potjerati mrak već da to može samo svjetlost. Tako i mržnju ne može otjerati mržnja već to može samo ljubav”, poručila je Čečina.
Bonus video:
