Predstavnici Sindikata prosvjete i Vlade ni juče na sastanku nijesu došli do obostrano prihvatljivog rješenja o povećanju zarada zaposlenima. Ipak, ako prosvjetarima ne bude odgovarala konačna ponuda Vlade, teško da će moći da iskažu ozbiljniji revolt, posebno zaposleni u vrtićima i osnovnim školama, jer ni sedam godina od kako je donijet Zakon o štrajku, socijalni partneri - Ministarstvo prosvjete i Sindikat prosvjete nijesu se dogovorili o minimumu procesa rada.
Prema Zakonu o štrajku iz marta 2015, predškolske ustanove i osnovne škole ubraja u “djelatnosti od javnog interesa, čiji bi prekid rada... mogao da ugrozi život i zdravlje ljudi ili opšti interes građana”, pa je za njih, upozoravali su prosvjetari i ranije, minimum zapravo maksimum procesa rada.
Minimum procesa rada tokom izražavanja nezadovoljstva, bar što se tiče vaspitača i nastavnika u osnovnim školama, prema slovu Zakona o štrajku, trebalo je da bude usaglašen najkasnije do kraja juna 2015.
Iz Ministarstva prosvjete “Vijestima” je potvrđeno da minimum procesa rada još nije usaglašen, a do dogovora socijalnih partnera važi Uredba o minimumu procesa rada i načinu njegovog obezbjeđivanja u ustanovama javnog obrazovanja.
U tom dokumentu, donesenom 2006, stoji da “zaposleni u ustanovama javnog obrazovanja mogu, u skladu sa zakonom, da organizuju štrajk pod uslovom da obezbijede minimum procesa rada”.
Pod minimumom procesa rada predviđeno je da je nastavnik dužan da izvodi nastavu (teorijsku, praktičnu i vježbe, provjerava znanje učenika, ocjenjuje i saopštava ocjene, vodi propisanu evidenciju na času, učestvuje u radu stručnih organa kada se, saglasno propisima, utvrđuje pojedinačni i opšti uspjeh učenika... “...Sarađuje sa nadležnim institucijama koje vrše vrednovanje rada škole, nastavnika i učenika, obavlja ispite (dopunske, diferencijalne, razredne, popravne, maturske, praktične, stručne, majstorske, diplomske...), koji se polažu u skladu sa zakonom”, navodi se u Uredbi.
Iz Ministarstva prosvjete su “Vijestima” odgovorili da Zakon o štrajku koji je donijet 2015. propisuje obavezu da socijalni partneri propišu minimum procesa rada u djelatnostima od javnog interesa, koje između ostalog obuhvata i oblast obrazovanja.
”Istim zakonom je propisano da se do donošenja ovog akta, primjenjuju propisi koji su bili na snazi na dan stupanja na snagu ovog Zakona. Napominjemo da je, saglasno navedenim odredbama Zakona, i dalje na snazi Uredba o minimumu procesa rada i načinu njegovog obezbjeđivanja u ustanovama javnog obrazovanja.
Ova Uredba se primjenjuje do donošenja novog akta u skladu sa Zakonom o štrajku”, pojasnili su iz Ministarstva.
Uredba od prije 16 godina na isti način tretira zaposlene u svim segmentima obrazovanja, dok Zakon o štrajku iz 2015. predviđa drugačija rješenja.
Prema tom propisu, srednje i visoko obrazovanje jesu djelatnosti od javnog interesa, “ukoliko bi štrajk zbog dužine trajanja i obima mogao da poprimi takve razmjere da dovodi u pitanje realizaciju obrazovnog programa za tekuću školsku godinu”.
Odluku o tome da je usljed trajanja i obima štrajka u tim djelatnostima ugrožena realizacija obrazovnog programa, na zahtjev organa državne uprave nadležnog za poslove prosvjete, donosi Arbitražno vijeće za utvrđivanje minimuma procesa rada.
”...Koje obrazuje direktor Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, u roku od pet dana od dana podnošenja zahtjeva... Zaposleni u tim djelatnostima, dužni su da se pridržavaju minimuma procesa rada nakon donošenja odluke Arbitražnog vijeća”, stoji u Zakonu o štrajku.
Sindikat prosvjete traži povećanje zarada u iznosu od 45 odsto. Glavni odbor Sindikata prosvjete nije prihvatio prethodnu ponudu Ministarstva finansija i Ministarstva prosvjete da im se plata u naredne dvije godine uveća 45 odsto, jer im nije prihvatljiv način i dinamika.
Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović kazao je prekjuče da prosvjetari, ukoliko ne budu zadovoljni ponudom Vlade, imaju na raspolaganju i druge vidove sindikalne borbe.
”U slučaju da procijenimo da ta ponuda nije dobra, mi onda idemo na druge oblike sindikalnog djelovanja, da li će to biti protesti, ili štrajk ili totalna obustava nastave, Glavni odbor će da donese odluku”, rekao je Božović za “Vijesti”.
Prosvjetna zajednica nedavno je pozvala nastavnike da, nezadovoljstvo ponudom Vlade da se zarade povećaju 45 odsto ali u trogodišnjem periodu, izraze mirnim protestima ispred ustanova u kojima rade, čemu su se odazvali predstavnici mnogih vrtića i škola.
Vlada nudi 20 odsto, čeka se Glavni odbor
Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović sinoć je saopštio da će se Glavni odbor izjasniti u vezi sa predlozima Vlade kada dobije konačnu ponudu.
Božović i drugi predstavnici Sindikata juče su u Ministarstvu finansija imali sastanak sa ministrom Aleksandrom Damjanovićem i državnom sekretarkom u Ministarstvu prosvjete Mašom Stevović.
”Ministar finansija je dao ponudu ispred Vlade da bi da uvećanje koeficijenata prosvjetnim radnicima moglo biti 20 odsto, počevši od 01.01.2023. godine, dok oko uvećanja koeficijenata za 2024. i 2025. godinu nije imao precizan stav. Pregovori će biti nastavljeni u narednom periodu. Na sastanku nije došlo do obostrano prihvatljivog rješenja”, kazao je Božović.
Bonus video:
