Mnogi eksperimenti koji se mogu vidjeti u Evropskoj organizaciji za nuklearna istraživanja (CERN), u Švajcarskoj, ne mogu se upotrijebiti u Crnoj Gori, jer ne postoji naučni centar ili muzej koji bi imao kapacitet za njihovo izvođenje.
Postojanje jednog takvog muzeja značajno bi unaprijedilo naučno razmišljanje svih učenika osnovnih i srednjih škola, kazao je za “Vijesti” profesor fizike, ali i fizičkog vaspitanja Vladimir Petrović.
Kako su “Vijesti” ranije pisale, Petrović je, u avgustu, predstavljao Crnu Goru u timu koji je istraživao primjenu visokoenergetske fizike u liječenju oboljelih od karcinoma u CERN-u. On je, ranije, pojasnio da hadronska terapija ima brojne benefite u liječenju kancera, a želja da se dodatno upozna sa tim prednostima glavni je pokretač njegovog angažmana u CERN-u.
Program višestruke namjene
Internacionalni program za srednjoškolske profesore fizike u CERN-u, kaže Petrović, osmišljen je tako da obuhvata više predavanja iz različitih tema.
“Poput izgradnje detektora, uvoda u Fejnmanove dijagrame, upotreba fizike elementarnih čestica u medicini, analize i obrade podataka, upotrebe kompjutera u izgradnji detektora, astronomija i fizika elementarnih čestica i slično. Dio programa je predviđen za posjetu različitih djelova organizacije, poput kontrolne sobe velikog hadronskog sudarača, fabrike za proizvodnju antimaterije i sličnih objekata”, rekao je Petrović.
Objasnio je da je dio programa bio namijenjen i izvođenju različitih eksperimenata, kao i analizi konceptualnih mapa.
Petrović naglašava da zaposleni u “ovoj CERN-ovoj postavi rade uz minimalne nadoknade”.
“Ili bez nadoknade. Oni to rade zato što vole da približe eksperimente ljudima koji su ‘obični’ prolaznici i koji, često, dolaze porodično sa svojom djecom. Ulaz je besplatan. Takođe, prikazuju se različiti edukativni filmovi. I još čudnije. Ovdje nema obezbjeđenja jer Švajcarcima ne pada na pamet da nešto unište ili da polome”, rekao je.
Konceptualne mape i misteriozne kutije dobar način učenja
Od svega naučenog u CERN-u, kaže Petrović, crnogorskim učenicima bi se, kako ocjenjuje, najviše svidjela primjena konceptualnih mapa u nastavi.
“Konceptualne mape su nešto veoma upotrebljivo u svakodnevnoj nastavi sa djecom. Ove mape se mogu koristiti u svakom dijelu časa i, uopšteno govoreći, mogu se koristiti kao jedan vid naučnog razmišljanja i povezivanja”, pojasnio je Petrović.
Osim konceptualnih mapa, sagovornik “Vijesti” ističe primjer misteriozne kutije kao kvalitetan način implementacije naučenog u praksi.
“Smisao misteriozne kutije je višestruka. U njoj je smješten neko tijelo koje ne znate ni kako izgleda, niti od kojeg je materijala napravljeno. Slično je sa elementarnim česticama. Zapravo, ne postoji detektor ili kamera koju možete upotrijebiti da direktno vidite kako izgledaju čestice. Ali, mi možemo na osnovu njihovog ‘ponašanja’ u različitim djelovima detektora saznati kolika im je masa, da li su naelektrisane čestice ili neutralne, prepoznati čestice ili antičestice. Slično je sa misterioznom kutijom. Da bi ste saznali koji je predmet u njoj, s obzirom na to da ga ne vidite, vi možete bacati ovu kutiju, treskati je, upotrijebiti magnet da vidite da li je predmet metalan.
Ono što ne smijete da uradite jeste da je otvorite ili da vam neko kaže šta je zapravo stavio u toj kutiji”, kazao je Petrović.
Kako je rekao, saradnja sa kolegama iz drugih država bila je takva “da sam uvjeren da sam stekao 42 prijatelja iz različitih krajeva svijeta”.
“Ono što smatram mojim najveće stečenim bogatstvom jeste upoznavanje ljudi, kao i razvijanje prijateljske atmosfere. Za tih petnaest dana postali smo, zapravo, jedna velika porodica. Međusobnim poštovanjem napravili smo pravu ‘mješavinu’ iz koje smo izašli bogatiji, toleratniji i skromniji nego što smo prije programa bili”, ocijenio je Petrović.
O Higsovom bozonu krajem septembra
Krajem septembra, sagovornik “Vijesti” izlagaće rad o kratkoj istoriji Higsovog bozona na međunarodnoj naučnoj konferenciji “Nauka, filozofija nauke i naučna metodologija” koju organizuje Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore (UCG).
“Pomenuti naučni skup organizuje se 27. i 28. septembra u Podgorici i Nikšiću. Teme koje su zastpuljene na ovoj konferenciji su iz oblasti: filozofije nauke, istorije nauke i naučne metodologije. Zajedno sa svojom suprugom Marinom Andrijević Petrović izlažem rad o kratkoj istoriji Higsovog bozona ili popularno poznate ‘božanstvene čestice’”, rekao je Petrović.
Pojasnio je da standardni model čestica “podrazumijeva unifikaciju svih elementarnih čestica”.
“Odnosno onih djelova materije koji dalje ne mogu da se dijele. Higsov bozon je čestica koja je dugo tražena i koja je bila potrebna za održavanje ili neodržavanje standardnog modela.
Prije dvanaest godina naučnici su pronašli dovoljno dokaza za pronalazak Higsovog bozona i sada se može objasniti prisustvo mase svih poznatih čestica”, zaključio je Petrović.
Bonus video:
