Ministar zdravlja Vojsilav Šimun dao je pozitivno mišljenje na predlog dvoje poslanika Pokreta Evropa sad da se zakonski ograniči cijena ljekova koji se izdaju na recept, a ne nalaze se na osnovnoj i doplatnoj listi ljekova.
Poslanici Dane Marković i Dragana Vukčević dostavili su Skupštini Predlog zakona o dopuni Zakona o ljekovima.
“Zakonom o ljekovima, propisano je da Vlada utvrđuje kriterijume za formiranje maksimalnih cijena ljekova za humanu upotrebu koji su u prometu u Crnoj Gori, a nalaze se na Listi ljekova, a nije propisano da utvrđuje kriterijume po kojima se formiraju cijene ljekova koji se ne nalaze na listi, a čiji je režim izdavanja na recept, što ima za posljedicu da su cijene tih ljekova na tržištu Crne Gore značajno veće u odnosu na cijene u okruženju”, piše u mišljenju ministra Šimuna.
Navodi se da nekontrolisano formiranje cijena tih ljekova koji nisu na listi, odnosno ne padaju na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja, a čiji je režim izdavanja na recept, doprinosi da su manje dostupni pacijentima zbog platežne moći.
“Imajući to u vidu, smatramo da Predlog zakona o dopuni Zakona o ljekovima koji su Skupštini podnijeli poslanici Dane Marković i Dragana Vukčević, treba prihvatiti”, piše u mišljenju dostavljenom generalnom sekretarijatu Vlade.
Iz Ministarstva zdravlja “Vijestima” su u maju ove godine potvrdili da će u narednom periodu raditi na tome da ograniče i cijene ljekova koji se kupuju u apotekama, a ne propisuju na teret državnog budžeta i to kroz izmjenu Zakona o ljekovima. Iz tog resora rekli su da će o predlogu zakona da bude sprovedena javna rasprava tokom koje će da budu razmotrena sva pitanja od značaja za oblast ljekova, uključujući i ograničavanje cijena medikamenata koji se kupuju u maloprodaji.
“Radi dodatnog usklađivanja sa propisima EU, pristupiće se izmjenama Zakona o ljekovima. U okviru tih aktivnosti, biće razmotreno i pitanje cijena ljekova koji se ne propisuju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja... U odlučivanju o normativnom uređenju pitanja od šireg društvenog značaja, a oblast uređenja ljekova van liste svakako to jeste, veoma važan faktor je i ishod rezultata javne rasprave”, odgovorili su iz Ministarstva.
Taj resor je u junu je uputio javni poziv zainteresovanoj javnosti da se uključe u početnu fazu pripreme zakona o izmjenama i dopunama zakona o ljekovima. Međutim, nije poznato da li je nacrt izmjena i dopuna zakona sačinjen jer ga na sajtu tog resora, ali ni Vlade, nema.
Cijene ljekova koji se propisuju i izdaju na teret Fonda za zdravstveno osiguranje - takozvana pozitivna lista, ograničene su Uredbom o formiranju maksimalnih cijena lijeka.
Maksimalna cijena tih ljekova formira se na bazi izračuna prosječnih cijena ljekova u referentim državama koje određuje država, trenutno Srbija, Rumunija i Češka, na način da ona može biti maksimalno 95 odsto prosječne cijene u te tri zemlje za originalne ljekove.
Takođe, cijene ljekova sa “pozitivne liste” formiraju se u direktnim pregovorima između proizvođača i Ministarstva zdravlja, a osnovna i doplatna lista ažuriraju se tri puta godišnje, pa i cijene koje država utvrđuje. Država sama bira referentne zemlje za koje smatra da su prepoznate po pristupačnim cijenama ljekova, a kao dodatni, korektivni faktor, uzima se u obzir to da su zemlje koje imaju neuporedivo veće tržište od Crne Gore, samim tim i niže cijene.
Sa druge strane, za ljekove za koje država smatra da ne pripadaju korpusu esencijalnih za zdravlje stanovništva (takozvana “negativna lista”), a koje građani plaćaju iz džepa, cijene određuje proizvođač, a korektivni faktor može biti konkurencija, što najčešće dovodi do snižavanja cijena.
Ukupna potrošnja ljekova na teret države i iz džepa građana u prošloj godini iznosila je oko 171,8 miliona eura, što je za oko 26,3 miliona više u odnosu na 2022.
To pokazuje izvještaj o potrošnji ljekova za 2023. godinu koji je sačinio crnogorski Institut za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) na osnovu podataka, odnosno izvještaja o prodaji 14 privatnih i jedne državne veledrogerije.
Prema izvještajima iz prethodnih godina, udio ljekova koji se izdaju na teret budžeta u ukupnoj finansijskoj potrošnji iznosi oko 80 odsto, dok 20 odsto građani plaćaju “iz džepa”.
Bonus video:
