Filantropija je oduvijek bila temeljni dio identiteta crnogorskih iseljenika, oblikujući zajednice i kod kuće i u dijaspori. Od najranijih migracija ka Americi, crnogorski iseljenici nesebično su doprinosili svom starom kraju, spajajući želju za boljim životom s duboko ukorijenjenim osjećajem odgovornosti. Posebno se ističu anonimni činovi dobrotvornosti, koji podsjećaju na vrijednost davanja bez potrebe za ličnim priznanjem, piše cgdijaspora.
Jedan izuzetan primjer je crnogorska porodica iz Berlina, koja više od decenije vodi humanitarne aktivnosti širom Crne Gore. Njihova podrška, koja obuhvata individualne pomoći i institucionalne donacije, zadržala je anoniman karakter.
„Želimo da izbjegnemo ličnu promociju. Ne želimo da forma bude važnija od suštine, niti da medijsko eksponiranje zasjeni konkretnu pomoć,“ kaže crnogorski poslanik Gordan Stojović, prenoseći njihovu poruku.
Ova porodica je odbila inicijativu predsjednika Crne Gore za dodjelu državnog priznanja, smatrajući to prilikom za preispitivanje kulture pomaganja.
„To nije znak nepoštovanja, već želja da se kao društvo edukujemo i napredujemo,“ prenio je Stojović.
Istorija crnogorske filantropije obiluje sličnim primjerima. Krajem 19. i početkom 20. vijeka, udruženja poput Serbian Montenegrin Benevolent Literary Society u San Francisku usmjeravala su svoju pomoć ka domovini, ostavljajući trajne tragove poput škola, puteva i kulturnih zadužbina. Međutim, veliki dio ovog naslijeđa prijeti zaboravu zbog nedostatka institucionalne podrške.
„Anonimni filantropi šalju poruku da je pomoć važna sama po sebi, bez potrebe za priznanjem,“ kaže Stojović. Takvi primjeri, dodaje on, inspirišu i druge da djeluju iz plemenitih pobuda, čuvajući kulturu pomaganja u zajednici.
Crnogorska porodica iz Berlina svojom posvećenošću postavlja novi standard u filantropiji, podsjećajući da je suština pomaganja u skromnosti i djelovanju, a ne u traženju aplauza. Njihova ostavština može poslužiti kao primjer budućim generacijama, spajajući vrijednosti prošlosti sa potrebama sadašnjosti. Može se zaključiti da je crnogorska porodica iz Berlina pobijedila sva iskušenja vremena, podjela i istorijskih nesporazuma, navodi se u tekstu.
Bonus video:
