Crnogorski zdravstveni sistem dostupan je i opterećen, o čemu najbolje govori podatak iz istraživanja CEMI-ja da je svaki četvrti stanovnik Crne Gore jednom do više puta mjesečno posjetio ljekara, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Generalna direktorica Direktorata za kontrolu i unaprjeđenje kvaliteta u Ministarstvu zdravlja, Vesna Miranović kazala je da na svijetu ne postoji savršen zdravstveni sistem.
„Čak i one države koje za potrebe zdravstvene zaštite izdvajaju i po sedam hiljada EUR po glavi stanovnika i dalje rade na reformi zdravstvenog sistema u namjeri da ga učine dostupnijim i efikasnijim“, kazala je Miranović agenciji MINA.
Ocijenjeno je da, i pored evidentnih problema, koji su očekivani u kompleksnim sistemima kakav je zdravstveni, zadovoljni su kvalitetom zdravstvene zaštite na svim nivoima, "što potvrđuju i nesporni ostvarni dobri rezultati u ovoj oblasti".
„Na osnovu istraživanja koje je sproveo CEMI, možemo biti ponosni da je 92 odsto građana Crne Gore starijih od 18 godina zdravstveno osigurano. Ukoliko uzmemo u obzir činjenicu da su sva djeca i adolsecenti uzrasta do 18 godina obuhvaćeni obaveznim vidom zdravstvenog osiguranja, onda je ovaj procenat značajno veći“, kazala je Miranović.
Ona je kao primjer navela da u Sjedinjenim Američkim Državama 15,3 odsto polulacije, ili 45,7 miliona stanovnika, nema zdravstveno osiguranje.
Miranović je podsjetila i na podatak da 96 odsto građana Crne Gore ima izabranog ljekara, kao i da 68 odsto pacijenata smatra da može da dobije zdravstvenu uslugu kada god im je potrebna, dok se 18 odsto njih ne slaže sa tom konstatacijom.
„I pored toga što 68 odsto ispitanika smatra da mogu ostvariti pravo na zdravstvenu uslugu kada god im je potrebna, 69 odsto osiguranika smatra da su liste čekanja za pojedine usluge duge i pored toga što je 27,3 odsto ispitanika obavilo pregled za manje od sedam dana, 45 odsto za manje od mjesec, a 8,5 odsto čeka duže od tri mjeseca, što je kontradiktorno", smatra ona.
Dodala je da 68 odsto ispitanika smatra da su ljekari kompetentni i obučeni, dok sedam odsto njih nije saglasno sa tom konstatacijom.
„70 odsto ispitanika se slaže sa konstatacijom da od ljekara dobijaju savjete kako da unaprijede svoje zdravlje, dok se 12 odsto nije saglasno. 27.1 odsto ispitanika smatra da se kvalitet zdravstvene zaštite poboljšao", navodi Miranović.
Kako je kazala, ukupan broj podnijetih prigovora pacijenata za prošlu godinu je 2.070, od čega zdravstvenim ustanovama 1.906, a Ministarstvu zdravlja 164.
„Najveći broj prigovora se odnosio na vrijeme čekanja na zdravstvene usluge - 545 prigovora, na organizaciju zdravstvene službe podnijeto je 509 prigovora. Broj prigovora na neodgovaranje na telefon, obraćanje za konsultaciju ili savjet iznosio je 478. Na postupak zdravstvenih radnika ili saradnika podnijeto je 389 prigovora", rekla je Miranović.
U odnosu na zdravstvene ustanove najveći broj prigovora se odnosio na ustanove koje pružaju najveći broj zdravstvenih usluga, a to su Klinički centar Crne Gore (788 prigovora) i Dom zdravlja Podgorica (871 prigovor).
Tokom prošle godine, kazala je, nije bilo prigovora u Domu zdravlja Nikšić, Domu zdravlja Mojkovac, Opštoj bolnici Cetinje, Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Dobroti i Specijalnoj bolnici za plućne bolesti u Brezoviku.
„Analizirajući broj i sadržaj upućenih prigovora, jasno je da su korisnici zdravstvenih usluga najviše primjedbi imali na dužinu čekanja na pojedine zdravstvene usluge. Ministarstvo zdravlja je stoga pripremilo Pravilnik o uslovima za stavljanje na listu čekanja", najavila je Miranović.
Prema njenim riječima u toku ove sedmice u neposrednom kontaktu sa svim direktorima domova zdravlja i opštih bolnica utvrdilo kriterijume za stavljanje na liste čekanja i obavezalo sva odgovorne iz pomenutih ustanova da liste čekanja moraju učiniti transparentnim.
„U toku je postupak utvrđivanja vremena, odnosno roka u kojem se određene zdravstvene usluge moraju obezbijediti u zavisnosti od hitnosti slučaja i kriterijuma utvrđenih propisom organa državne uprave nadležnog za poslove zdravlja, a kako propisuje Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o pravima pacijenata", kazala je Miranović. Sa Kliničkim centrom Crne Gore je utvrđeno da se na kateterizaciju/koronarografiju scra neće čekati duže od 6 mjeseci, na kardiohiruršku revaskularizaciju miokarda ne duže od tri mjeseca, na operaciju katarakte ne duže od tri mjeseca, na ugradnju proteze kuka ne duže od 6 mjeseci.
„Na CT i MR preglede ne duže od 6 nedjelja, dok se na prvi ehokardiografski pregled neće čekati duže od 2 mjeseca, na 24h EKG Holter monitoring i ergometriju neće čekati duže od 3 mjeseca", dodala je Miranović.
U toku sprovođenja CEMIjevog istraživanja, identifikovane su i loše pojave u funkcionisanju zdravstvenog sistema.
„Kada govorimo o korupciji u zdravstvu, ona se temelji samo na percepciji, jer nismo dobili ni jednu pritužbu koja se odnosi na korupciju u zdravstvenim ustanovama. Ni sprovedeno ispitivanje CEMI-ja nije odgovorilo na pitanje u kojoj mjeri je korupcija realno prisutna, već je pribjegla formulaciji "percepcije korupcije" koja najveći dio zdravstvenog sistema neopravdano stavlja pod sumnju", navela je Miranović.
Ona smatra da se šalje loša poruka javnosti koja se dodatno negativno senzibiliše u odnosu na zdravstvene radnike.
„Drugačije formulisano pitanje bi dalo precizniju sliku stanja. Na primjer: "Da li ste vi lično bili uslovljeni davanjem novca za dobijanje zdravstvene usluge?" Odgovorno tvrdim da najveći broj mojih kolega ima besprekornu radnu biografiju, da su ljekari i ostali zdravstveni radnici najvećim dijelom posvećeni i marljivi", poručila je Miranović.
Bonus video:
