Evropska komisija jasno je stavila do znanja Crnoj Gori da ne bi trebalo da u svojim planovima ima spalionicu otpada. Generalni direktor Direktorata za upravljanje otpadom i komunalni razvoj Dragan Asanović, međutim, tvrdi da je došlo do nerazumijevanja planova koje ima Crna Gora.
"U razgovorima sa predstavnicima Brisela, shvatili smo da do njih dolaze razne informacije. Mi u zakonu imamo ista rješenja kao i u EU, međutim, predstavljano je tako da Crna Gora želi ili da zatrpa otpad na deponijama ili da sve spali. Dosta nam je trebalo vremena da ih ubijedimo da nije tako i da dobijemo šansu da idemo dalje", kazao je Asanović ne nedavnom skupu posvećenom tom problemu u Privrednoj komori.
On je podsjetio da je Državni plan upravljanja otpadom usvojen krajem decembra 2015. godine, a Zakon izmijenjen u junu 2016.
"Plan ima tri opcije: pet, tri ili jedan regionalni centar, sa spalionicom. Tu su nastale nejasnoće između nas i EK. Trebalo je uraditi studiju koja bi obuhvatala više ekonomske nego ekološke parametre. Želeći da riješimo to pitanje, mi smo se obratili Briselu, jer takva studija traži mnogo para, više od 200.000 eura. To se dešava u decembru, kada je donijeta nova EU direktiva o upravljanju otpadom. Predlog je da do 2025. procenat reciklaže u EU iznosi najmanje 60, a do 2030. najmanje 65 odsto. Sada se samo 43 odsto komunalnog otpada u EU reciklira. Deponije neće biti zabranjene, već će od 2025. godine samo 10 odsto stvorenog otpada može ići na deponije", kazao je Asanović.
Nakon toga, 1. aprila prošle godine stiglo je pismo iz EK u kome se navodi da Crna Gora ne može da razmišlja o izgradnje spalionice.
"U isto vrijeme dobili smo i mišljenje na Nacionalnu strategiju upravljanja otpadom, gdje su tražili dodatna objašnjenja. Mi smo ima objasnili da se ne radi o pukom spaljivanju i pretvaranju otpada u energiju. Rekli su da ako postoje neki planovi u tom smjeru, Crna Gora sa 600 hiljada stanovnika neće moći da ima ekonomski isplativu spalionicu. Imali su uvjerenje da će Crna Gora postati centar za pretvaranje tog otpada u energiju. Naša priča da je to zakonom zabranjeno nije pila vodu kod njih", kazao je Asanović.
Njih je, kako je pojasnio, u stvari više interesovala reciklaža.
"Pokušaćemo da uradimo studiju koliko Crna Gora ima otpada na godišnjem nivou, koliko će ostati tog otpada nakon ispunjavanja normi i da li je isplativo takvo postrojenje. Sa opštinama pokušavamao da uradimo glavne projekte za reciklažna dvorišta i transfer stanice", kazao je Asanović.
On je naveo da su opštine odedile koliko će u 2017. da recikliraju papira, plastike, metala ili stakla. “Po zakonu, treba da imamo 25 odsto recikliranog otpadnog materijala do 2017. Andrijevica je sebi odredila pet odsto u 2017, koliko i Berane, Danilovgrad, Petnjica, Šavnik i Bijelo Polje. Bar i Podgorica su odredili 25 odsto, Žabljak 10, Ko sedam, Mojkovac 15, a Herceg Novi 12 odsto. Po onome što su dale opštine, CG bi trebalo da ostvari procenat od 16 odsto. Sa nečim se mora početi i ovo je dobar početak. Nije cilj da neko uspije, a neko ne, već da identifikujemo probleme i vidimo kako ih riješiti”.
Resurs je samo ponovna upotreba i recikliranje
Na sastanku u Briselu 25. januara EK je usvojila dokument u kome se kaže da je politika EU u oblasti životne sredine posebno posvećena pretvaranju otpada u resurs, da se ni pretvaranje otpada u energiju ne smatra resursom, već samo ponovna upotreba i recikliranje, uz postupno ukidanje štetnih praksi poput odlagališta ili spalionica otpada. Nakon toga, 3. februara je donijet zaključak da će puna usklađenost EU politika sa otpadom stvoriti dodatnih 400.000 radnih mjesta i dodatni godišnji prihod u upravljanju otpadom od 42 milijarde eura.
"Zbog toga, oni neće dozvoliti da Crna Gora odstupi od tog pravca. Možemo samo dobiti koju godinu za odlaganje, kao što su to dobile Estonija, Grčka, Hrvatska, Letonija, Malta, Rumunija i Slovačka. Posebnu pažnju treba posvetiti sprovođenju lokalnih planova za upravljanje otpadom, odvojenom prikupljanju otpada i recikliranju, kao i jačanju finansijskih i administrativnih kapaciteta na lokalnom/opštinskom nivou", kazao je Asanović.
Država se odriče milionske zarade
Crna Gora bi recikliranjem, za dvije do tri godine, mogla da riješi problem otpada, zaposli oko hiljadu ljudi i od izvoza ostvari prihod od 50 miliona eura godišnje, a najveću grešku napravila bi otvaranjem spalionice. To je za "Vijesti" ocijenio Đuro Horvat, jedan od najvećih svjetskih menadžera u oblasti održivog upravljanja otpadom i vlasnik hrvatske kompanije "Tehnix".
Horvat je podsjetio da je komunalni otpad veliki ekonomski resurs i da je ono što je do juče bio problem sada izvor zarade
Horvat je zauzeo prestižno drugo mjesto na svjetskom izboru za preduzetnika godine prošle godine u Monaku, a njegova kompanija je u posljednjih 25 godina postala globalni brend u tehnologiji eko industrije. "Tehnix" je do sada izradio 60 fabrika u cijelom svijetu.
"Mislim da je sada pravo vrijeme i dobro je da niste više uradili, jer bi krivo napravili, potrošili puno novca a ne biste imali nikakve rezultate. Slično je bilo u Hrvatskoj, gdje su pravljeni projekti koji su koštali sto miliona eura, i sada su ili pod tužbom ili pred bankrotom", poručio je Horvat crnogorskim vlastima, tokom boravka u Podgorici protekle sedmice.
On je podsjetio da je komunalni otpad veliki ekonomski resurs i da je ono što je do juče bio problem sada izvor zarade.
"Projekti moraju biti samoodrživi, bez dodatnog izdvajanja građana ili lokalne samouprave, moraju da bud ekološki, sa najmanjim mogućim odlaganjima na deponijama, a tu je i socijalna nota: da imamo hiljade ljudi koji rade u kabinama sa muzikom sa platom čak i od hiljadu eura. Crna Gora već ima prednost jer ima kulturu izdvajanja na deponijama u dvije kante, jednu za organski, a drugu za miješani otpad. Nama je dovoljno da taj miješani otpad dovezemo vozilima u prihvatni centar istresemo i za sedam do 10 minuta imamo potpuno reciklirani otpad. Koliko tona na sat toliko hiljada stanovnika, puta deset, odnosno ako je postrojenje može da preradi pet tona otpada na sat, to je ekvivalentno količini otpada koju napravi 50 hiljada stanovnika", kazao je Horvat.
On je naveo da je Crna Gora turistička zemlja, a turizma proizvodi jedan od najkvalitetnijih otpada, poput pet ambalaže ili papira, a to su sirovine koje se prodaju i po 300 eura po toni.
Horvat je potpuno isključio spalionicu kao opciju i predložio regionalne centre za reciklažu. U analizi koju je "Tehnix" uradio za Crnu Goru predviđen je koncept totalne reciklaže komunalnog otpada, od čega bi se oko 20 do 60 odsto recikliranog otpada izvozilo kao sirovina.
"Crna Gora sa ovolikim brojem stanovnika i ovoliko razuđenom površinom je idealna za formiranje regionalnih centara. Da bi se to postiglo neophodna je čvrsta saradnja Ministarstva i lokalnih zajednica, posebno zato što mjesto direktora komunalnih preduzeća pripada partiji koja je na vlasti. Čestim izmjenama partija na vlasti mijenja se i koncept rješavanja reciklaže komunalnog otpada, a to je do sada donijelo nekoliko reciklažnih centara i nije dalo dobre rezultate, nanijevši veliku materijalnu štetu ekonomiji države i opštine. Naš zaključak je da regionalni centri za reciklažu komunalnog otpada treba da budu u Bijelom Polju, Kotoru i Nikšiću", piše u analizi.
Koristeći se podacima popisa iz 2011. godine, u analizi se navodi da je najpovoljni model finansiranja i izgradnje privatno-javno partnerstvo.
"U Bijelom Polju treba izgraditi fabriku za reciklažu komunalnog otpada sa reciklažnim dvorištem, kome bi gravitiralo ukupno 169.929 stanovnika. Za ovaj broj stanovnika, sa planiranim rastom stanovnika, odgovarala bi tipska fabrika kapaciteta prerade 15 tona na sat, predsortiranog i miješanog komunalnog otpada, sa 34 stalno zaposlena radnika. U regionalni centar su ukliučeni gradovi Berane, Petnjica, Andrijevica, Kolašin, Mojkovac, Plav, Gusinje, Rožaje i Pljevlja".
Za regionalni centar u Kotoru, kome bi pripadalo 86.741 stanovnika primorskih gradova važili bi isti parametri, dok bi Nikšiću pripalo 75.689 stanovnika, sa tipskom fabrikom kapaciteta prerade od 10 tona na sat, sa 27 stalno zaposlenih radnika.
"Ovaj projekat tretira lokalne samouprave koje uopšte nijesu riješile tretman i reciklažu komunalnog otpada. Jasno je da Crna Gora na putu ka EU ima velikih problema sa otvaranjem poglavlja 27. U posljednjem izvještaju EU konstatuje se da se u Crnoj Gori reciklira samo tri odsto komunalnog otpada i to je jedan od osnovnh razlog neotvaranja poglavlja".
Ide sporo, ali problem je do političara, a ne do građana
Na pitanje koliko treba raditi na svijesti građana da bi oni selektivno odvajali otpad i učestvovali u procesu reciklaže, Horvat je kazao da su ljudi na to uvijek spremni. "Ja uopšte tako ne gledam. Pokazalo se u svim zemljama gdje smo bili da su apsolutno zainteresovani da učestvuju u tom poslu, jer znaju da je to i u njihovom interesu. I ekonomskom i ekološkom. Svuda su imali samo jednu želju: da manje plaćaju i da budu naši partneri, jer im to omogućavamo. U Hrvatskoj je to išlo veoma sporo, ali to je bilo do političara, a ne do ljudi. Nadam se da će to u Crnoj Gori ići dosta brzo i da ćemo već na jesen znati da li će postojati tri ili pet reciklažnih centara. Po meni je dobro da ih ima što više", kazao je Horvat.
On je naglasio da je odlaganje komunalnog otpada bez kontrole nedopustivo, te da ne treba stvarati deponije jer su one pogubne po životnu sredinu. "Komunalni otpad je veliki ekonomski potencijal", smatra on.
Bonus video:
