Centralna banka (CBCG) smatra da uvođenje instituta ličnog bankrota, uprkos prednostima, nosi brojne nedostatke, te da građani za rješenje finansijskih problema imaju na raspolaganju mogućnosti koje im nudi Zakon o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju.
Prema tom zakonu, građani koji kasne u otplati kredita zbog visoke zaduženosti, smanjenja prihoda, povećanih rashoda i drugih razloga zbog kojih je umanjena njihova finansijska sposobnost otplate kredita, mogu sa bankom da postignu dogovor o restrukturiranju kredita, odnosno vraćanju po povoljnijim uslovima.
U skupštinskoj proceduri je predlog zakona o ličnom stečaju potrošača koji je podnijela Liberalna partija (LP). Njime je definisano da prezaduženi građani koji opravdano ne mogu da izmiruju svoja dugovanja imaju mogućnost da kroz lični stečaj u određenom vremenskom roku vrate dugove bankama, lizing kućama, komunalnim preduzećima, elektroenergetskim kompanijama...
Od zemalja u regionu Slovenja i Hrvatska imaju zakone o stečaju građana, dok se on priprema u Srbiji.
U CBCG su kazali “Vijestima” da su kao zakonski odgovor na kašnjenja u naplati povraživanja, neke zemlje uvele institut ličnog bankrota kojim su dale ista prava građanima i firmama kojima je omogućeno proglašenje stečaja.
„U razvijenim zemljama sa kvalitetnim postupkom naplate omogućavanje ličnog bankrota predstavlja relativno brz proces rješavanja tog problema ne ugrožavajući osnovne ljudske potrebe dužnika jer mu na raspolaganju ostaju osnovna sredstva za život. Time se sprečava pojava socijalnih slučajeva koji bi se finansirali iz budžeta. Uz to, na taj način štite se žiranti koji nemaju obavezu vraćanja duga“, objasnili su u vrhovnoj monetarnoj instituciji.
Dodaju da to rješenje nosi veliki broj nedostataka, te da je moguća zloupotreba instituta ličnog bankrota (moralni hazard) i to najčešće opcije potpunog oslobađanja dugova.
„Otpisani dug u pojedinim zemljama pada na teret državnog budžeta, odnosno svih građana. Sa aspekta dužnika, u pitanju su visoki troškovi sudskog postupka, advokatski troškovi i naknade koje snosi dužnik. Na ovaj način dužnik gubi nezavisnost u vođenju svojih osnovnih aktivnosti (saglasnost suda za otvaranje računa u banci, svaku promjenu u vezi sa imovinom, zaključivanje ugovora i obavljanje drugih poslova ili radnji čiji je cilj raspolaganje sa imovinom iz stečajne mase“, objasnili su u CBCG.
Za nedostatak navode i to što će bankrot biti registrovan u kreditnom registru dužnika sedam do deset godina, a to će otežati dužniku sticanje hipoteke ili kredita za duži period. Uz to, zbog evidentirane istorije bankrota može biti otežano zaposlenje ili rješavanje stambenog pitanja kroz zakup.
„U ovom trenutku u Crnoj Gori je za veliki broju dužnika ponuđeno rješenje zakonom o sporazumnom finansijskom restrukturiranju dugova prema finansijskim institucijama. Nakon primjene, a prije isteka roka, još jednom će se razmotriti potreba neophodnosti uvođenja insituta ličnog bankrota“, kazali su u CBCG.
Ozbiljna tema, zakon pripremiti kroz javnu raspravu
Bankarski ombudsman Halil Kalač kazao je “Vijestima” da je lični stečaj potrošača pitanje javnog interesa i da bi zakon za uređivanje te vrlo osjetljive i složene sfere morao proći javnu raspravu.
“To znači da je ovaj predlog zakona LP morao imati period javne rasprave koji bi nadležna institucija oglasila, vodila i zaključila. Kroz javnu raspravu i okrugle stolove svi zainteresovani subjekti, kao i građani, imali bi mogućnost da iznesu mišljenje”, kazao je Kalač.
On je podsjetio da je 2012. godine tražio donošenje zakona o ličnom bankrotu zbog prezaduženosti ne malog broja građana, kao i zbog jednog broja građana koji nijesu u mogućnosti da uredno izmiruju dugovanja i da imaju novac za egzistenciju.
“Nije mali broj građana koji su nam se obratili jer nijesu u mogućnosti da vraćaju dugove po definisanim rokovima”, naglasio je Kalač.
Predlogom zabranjena pljenidba imovine u kojoj stanuje dužnik
Prema predlogu LP, stečaj može da se pokrene ako je potrošač insolventan što znači da je trajno nesposoban da izmiruje svoje obaveze. Postupak stečaja sprovodi se nad imovinom potrošača, izuzev primarne stambene u kojoj živi.
LP smatra da se njihovim predlogom pruža šansa da prezaduženi građani imaju bolju budućnost i život bez pritiska, kao i da je cilj da se nauče da žive u skladu sa primanjima i da troše onoliko koliko zarađuju.
Očekuju da bi njihov predlog doveo do smanjenog broja postupaka pljenidbe imovine insolventnih građana i do većeg stepena namirenja potraživanja povjerilaca.
Bonus video:
