Mještanin zetskog sela Srpska Đorđije Terzić podnijeće naredne sedmice još jednu, drugu za redom tužbu protiv podgoričkog Kombinata aluminijuma i države Crne Gore, za nadoknadu štete zbog zagađenosti njegovog imanja teškim metalima i kancerogenim materijama.
Parcela Terzića koja se nalazi n u neposrednoj blizini KAP-a, kontaminirana je, a voda iz porodičnog bunara potpuno zatrovana, zbog čega je i zemljište, na kome se bavio poljoprivredom praktično neupotrebljivo, a život ugrožen.
Iako je Vlada Crne Gore 2002. godine odlukom o eksproprijaciji obeštetila neka poljoprivredna dobra, Terzić do danas nije obeštećen, mada se njegovo imanje nalazi najbliže bazenu KAP-a.
“Vlada je ekpropisala 22 dobra, a ostavila moje, iako je najbliže i najugroženije, zahvaljujuči pravcu vjetrova i toku podzemnih voda. Po nalazu Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) bunarska voda je direktno pod uticajem 7,5 miliona kancerogenih i mutogenih jedinjenja, koji se nalaze u bazenima 1 i 2, a graniče sa mojim poljoprivrednim dobrom”, kazao je Terzić.
Pored bunara za navodnjavanje, neupotrebljivo je i samo zemljište u kojem je pronađeno gvožđa, piralena, aluminijuma, mangana.
“Voće i povrće koji bi se proizvelo na ovoj zemlji bilo bi prepuno kancerogenih materija, a samim tim i štetno po ljudsko i životinjsko zdravlje. Ova priča traje više od 11 godina, i nema kome se nisam obratio, od Ministarstava poljoprivrede i ekologije, pa do bivšeg predsjednika Vlade Igora Lukšića, do aktuelnog Mila Đukanovića, i od obojice nisam dobio nikakav odgovor”, dodao je Terzić.
Bazen crvenog mulja
Terzić je dodao i da njegova tužba i zahtjev za obeštećenjem nijesu okrenuti protiv nikog, već elementarno pravo njega i njegove porodice na normalan život.
“Kao komšija KAP-a nemam ništa protiv da on nastavi sa radom, ali ako njegov rad ugrožava moje zdravlje, zdravlje moje porodice i moju životnu sredinu, onda to KAP mora da plati, ili onaj ko ga podržava u tom radu”, zaključio je Terzić.
Njega pred Osnovnim sudom u Podgorici zastupa Advokatska kancelarija Prelević i advokat Miloš Damjanović, koji su za „Vijesti“ potvrdili podnošenje nove tužbe.
Terzić je još 18. juna prošle godine podnio prvu tužbu za naknadu štete zbog, kako se navodi, zagađenja i umanjenja tržišne vrijednosti nepokretnosti, da bi nakon gotovo godinu dana sudskog procesa, tokom koga su tri vještaka različitih struka dala svoja mišljenja, novo ročište bilo zakazano za 24. maj.
‚‚Advokatska kancelarija Prelević će predati još jednu tužbu za naknadu štete po osnovu zagađenja protiv KAP-a i države u toku sljedeće nedjelje, a u pripremi ih imamo još nekoliko. Građani, čija je imovina i čije je zdravlje žrtvovano radi opstanka prljavih industrija kao što su KAP, Željezara, Rudnik uglja ili Termoelektrana, treba da znaju da zagađenje nije viša sila ili ‚‚patriotska cijena progresa,, već drsko nezakonito ponašanje za koje moraju da odgovaraju i zagađivač i država koja to dozvoljava”, kazao je advokat Dragan Prelević za „Vijesti“.
Utvrđeni kancerogeni elementi u vodi i zemljištu
Kako se navodi u tužbi, odgovornost KAP-a kao zagađivača propisana je Zakonom o svojinsko-pravnim odnosima, Zakonom o obligacionim odnosima i Zakonom o životnoj sredini, a odgovornost države Ustavom i Zakonom o životnoj sredini po kojima je država bila dužna da vrši kontinuiranu kontrolu i praćenje stanja životne sredine te da preduzme na zakonu zasnovane mjere za sprečavanje i ograničavanje nastanka daljih šteta.
Tokom sudskog procesa obavljena su tri vještačenja. Vještak geometar je precizirao površinu i karakteristike zemljišta, dok je vještak hemijske, ekološke i struke zaštitne životne sredine utvrdio da voda iz bunara na parceli Terzića ne odgovara važećim pravilnicima o ispravnosti vode zbog povećanog sadržaja aluminijuma, arsena, vodonika, natrijuma i vanadijuma.
Kako se navodi u nalazu vještaka, ni zemljište nije odgovaralo uslovima Pravilnika o dozvoljenim količinama opasnih materija u zemljištu zbog povećanih sadržaja arsena, hroma, nikla ukupnih policikličnih aromatičnih ugljovodonika (PAH). Vještak je u svom mišljenju konstatovao da su na zemljištu prisutne štetne materije čiji je sadržaj iznad maksimalno dozvoljenih koncentracija te da je sve navedeno direktna posljedica uticaja rada KAP-a.
Vještak poljoprivredne struke je konstatovao da se na spornom zemljištu ne bi smjele gajiti poljoprivredne kulture jer bi se to negativno odrazilo po ljudsko zdravlje, te da ni voda ni zemljište na parcelama Terzića nijesu za upotrebu jer sadrže kancerogene elemente. Vještak smatra da bi realna naknada zbog umanjenja ekenomske, odnosno tržišne cijene zemljišta iznosila 703.052 eura.
Glasanje o gašenju fabrike za 10 dana
Odbor direktora Kombinata aluminijuma ponovo je, na predlog Nebojše Dožića, predstavnika države u upravi KAP-a, za 10-ak dana, odgodio izjašnjavanje o zahtjevu ruskog menadžmenta da se zaustavi proizvodnja aluminijuma zbog nepostojanja ugovora sa Elektroprivredom Crne Gore o snabdijevanju podgoričke kompanije električnom energijom. To je juče „Vijestima“, u kratkom telefonskom razgovoru, upravo potvrdio Dožić.
Čeka se rješenje: Upravna zgrada KAP-a
Ugovor o snabdijevanju KAP-a sa EPCG istekao je još 1. oktobra prošle godine, a nikšićkoj kompaniji KAP je ostao dužan 44 miliona eura. Posljednja dva mjeseca 2012. godine KAP je snabdijevao cetinjski Montenegrobonus, ali od devet miliona eura duga EPCG za sada nije plaćeno ni centa.
Od početka ove godine, Crnogorki elektroprenosni sistem (CGES) pod dosta čudnim okolnostima omogućuje i dalje dotok struje KAP-u na način što tu energiju obezbjeđuje iz regiona, a KAP je po tom osnovu već potrošio struje u vrijednosti 14 miliona eura.
Poslije nedavnog usvajanja skupštinskih zaključaka kojima je preporučeno i zadužena Vlada da obezbijedi dalje snabdijevanje KAP-a strujom u danima koji predstoje. Očekuje se urgentno definisanje novog ugovora KAP-a sa EPCG, uz posredovanje Ministasrtva ekonomije, zbog čega je predstavnik države u bordu KAP-a sada već peti ili šesti put, od početka kalendarske godine, tražio odgađanje glasanja o daljoj aluminijumske kompanije.
Galerija
Bonus video:
