Na spisku brojnih naknada i provizija koje banke uzimaju građanima za široki asortiman usluga odnedavno se nalazi i naknada za korišćenje podataka iz Kreditnog registra Centralne banke Crne Gore (CBCG) za koju građani koji žele kredit moraju da izdvoje tri eura.
Centralna banka Crne Gore je usvajanjem odluke o kreditnom registru obavezala banke da moraju da plaćaju tri eura za korišćenje podataka o zaduženosti građana, a taj trošak banke su prenijele na klijente.
Naknade i provizije koje su poznate kao “skriveni troškovi”, iako u manjim iznosima, predstavljaju važnu stavku na prihodnoj strani banaka koje nerado govore o detaljnijim promjenama te politike po tom osnovu.
" U 2011. godini vršene su korekcije u pravcu povoljnijih uslova za klijente. Kroz nekoliko paketa svoje ponude u globalu nudimo povoljnije uslove za klijente, jer sagledavamo klijentov poslovni odnos sa bankom i na osnovu toga definišemo povoljniju ponudu bankarskih ponuda" rekao je direktor sektora za platni promet NLB Montenegrobanke Srđan Radonjić, dodajući da se detalji o naknadama i provizijama mogu pronaći na sajtu banke.
Nove opcije, nove naknade i provizije
Na pitanje zašto su u potpunosti na građane prebacili trošak koji su dužni da plaćaju CBCG, Radonjić je objasnio da se “radi o striktnoj obavezi koju je donijela CBCG, koja podrazumijeva i lično prisustvo korisnika kredita i žiranta”.
" Kod ranije tarife u iznosu od 50 centi troškove je snosila banka. Sada se radi o znatno većem iznosu jer jedna prijava za kredit zahtijeva upit za korisnika kredita i u većini slučajeva jednog do dva žiranta. Poslovna politika svih banaka u ovom slučaju je ista" rekao je Radonjić.
Este banka je, prema riječima direktorice službe za komunikacije, Dragane Crvenice, nastavila i u 2011. godini da radi na obogaćivanju ponude klijentima, a novi proizovodi i usluge koje proširuju opcije klijentima sa sobom nose i pripadajuće naknade i provizije.
Kod ranije tarife u iznosu od 50 centi troškove je snosila banka
" U ovome su se i sastojale promjene koje smo uvodili u oblasti naknada i provizija. One se određuju za svaki proizvod ili uslugu pojedinačno na osnovu tržišta i potreba klijenata.
Želeći da sa klijentima gradimo partnerski i obuhvatan odnos, omogućili smo klijentima (koji primaju zarade ili penzije na računu kod Erste banke) povoljnije uslove i kad su naknade i provizije u pitanju, kao i kamatne stope.
Nastojimo da klijentima obezbijedimo što širi izbor i u tom smislu ne uslovljavamo korišćenje usluga nekom drugom uslugom, već klijenti sami biraju kombinaciju koju će koristiti" rekla je Crvenica, dodajući da na sajtu banke građani mogu da pronađu katalog provizija.
Naknade i provizije koje su poznate kao “skriveni troškovi”, iako u manjim iznosima, predstavljaju važnu stavku na prihodnoj strani banaka
Crvenica je kazala da naplaćuju tri eura za korišćenje podataka iz Kreditnog registra, s obzirom na to da je to cijena koju će građani i pravna lica plaćati ukoliko se odluče da izvještaj o zaduženjima preuzmu direktno od Kreditnog registra.
" Direktan pristup Kreditnom registru građanima i pravnim licima biće omogućen prema najavama od novembra 2011. godine " rekla je Crvenica.
U Hipo Alpe Adria banci tvrde da nijesu mijenjali u 2011. godini politiku koja se odnosi na naknade i provizije.
" One se naplaćuju u skladu sa aktuelnim katalogom proizvoda i definisane su pojedinačno po proizvodima.
Kada je riječ o njihovom kretanju u toku akcije 'Komplet za brzi prelazak' tokom ove godine smanjene su prvobitne provizije za odobrenje kredita sa 2 na 1,5 odsto" rekli su u Hipo Alpe Adria banci, dodajući da će uskoro početi da naplaćuju od građana naknadu od tri eura za korišćenje podataka iz Kreditnog registra.
Promjena banke sve češća pojava
Iako bankari ističu da nude povoljne uslove građanima, “skriveni troškovi” postali su i te kako vidljivi, pa su žalbe po tom osnovu česte, naročito kada su posljednjih mjeseci postali aktuelni prelasci iz jedne u drugu banku radi reprogramiranja obaveza (a koji podrazumijevaju zatvaranje tekućeg računa) ili uzimanja kredita da bi se zatvorile obaveze po osnovu kreditnih kartica.
Juče se “Vijestima” javila građanka Podgorice sa listingom sa računa na kojem se vidi da joj je banka naplatila čak 32 eura samo na ime provizije za minus na tekućem računu i 20 centi svaki uvid u stanje
Mnogi građani su iznenađeni činjenicom da je otvaranje tekućeg računa ili uzimanje kreditne kartice po pravilu besplatno o čemu svjedoče i podaci koji se nalaze na sajtovima banaka, dok za troškove gašenja građani saznaju tek ako se odluče da odu iz banke.
Pošto svaka banka ima svoju tarifu, cjenovnik usluga se kreće od jednog do čak 10 eura za gašenje računa, troškovi izdavanja kredita variraju između jedan do tri odsto od ukupnog kredita, članarina za posjedovanje kreditne kartice je najčešće oko 3,5 eura, dok je za njeno gašenje potrebno izdvojiti od dva do pet eura, mjenica za kredit košta dva eura, a isto toliko i otvaranje minusa po tekućem računu.
Košta i prevremeno zatvaranje kredita (oko dva odsto), podizanje novca sa bankomata oko 1,5 eura po transakciji, a koje je dodatno skuplje ako se građanin odluči da podiže novac sa bankomata neke druge banke koja mu nije izdala kreditnu karticu...
Koliko su banke spremne daleko da idu, pokazuje i sljedeći primjer: juče se “Vijestima” javila građanka Podgorice sa listingom sa računa na kojem se vidi da joj je banka naplatila čak 32 eura samo na ime provizije za minus na tekućem računu i 20 centi svaki uvid u stanje.
Bonus video:
