Aktuelna dešavanja u eurozoni još direktno ne pogađaju crnogorski finansijski i monetarni sistem, ali to ne znači da Vlada ne priprema teren za reagovanje za ono što državu može zadesiti, a u slučaju novog talasa krize, moramo biti spremni i na dodatno usložnjavanje socijalnih i ekonomskih problema sa kojima se suočavamo - saopšteno je „Vijestima” iz Ministarstva finansija.
Prema riječima pomoćnice ministra finansija Tijane Stanković, posljedice mogućeg udara na Crnu Goru će se ogledati u smanjenoj likvidnosti i otežanom pristupu sredstvima za banke i investitore.
" Negativni scenario predviđa „zatvaranje“ međunarodnog tržišta za zaduživanje. U srednjem roku, već je izvjesno, doći će do usporavanja ekonomske aktivnosti, što će se odraziti i na našu ekonomiju.
Negativni scenario predviđa „zatvaranje“ međunarodnog tržišta za zaduživanje
Reakcije Vlade neće biti orijentisane ka populističkim mjerama sa kratkoročnim pozitivnim i dugoročnim negativnim efektima, već mjerama koje treba da učine naš sistem otpornijim, vitalnijim i efikasnijim.
Stabilnost finansijskog i fiskalnog sistema, kroz nastavak započetih procesa i reformi, uz dalje unapređivanje poslovnog ambijenta je jedini kvalitetan odgovor" navela je Stanković u razgovoru za „Vijesti”.
Kriza se širi ka velikim državama
Ona je kazala da dužnička kriza u eurozoni pokazuje znake ubrzavanja, šireći se sa relativno malih ekonomija Grčke, Portugala i Irske na velike, Italiju i Španiju i da je realno očekivati da će nova dešavanja na evropskoj i svjetskoj ekonomskoj sceni, usljed visokog stepena međuzavisnosti privreda i ranjivosti našeg regiona uzrokovane veličinom i strukturom ekonomija pojedinačnih zemalja, imati uticaja i na Crnu Goru.
Na pitanje da li Vlada ima plan kako da se suoči sa potencijalnim usložnjavanjem krize eurozone, Stanković je kazala da Crna Gora ne može promijeniti generalne trendove u Evropi i da se prate politike kreatora rješenja, a to je, u prvom redu, Njemačka.
" U svakom slučaju, prioritet ekonomske politike Crne Gore jeste stabilna valuta i svaka mjera u tom scenariju biće usmjeravana u pravcu monetarne stabilnosti i stabilnog nivoa cijena.
U svakom slučaju, prioritet ekonomske politike Crne Gore jeste stabilna valuta i svaka mjera u tom scenariju biće usmjeravana u pravcu monetarne stabilnosti i stabilnog nivoa cijena
Ispravnost te politike svjedoči iskustvo upotrebe eura od strane svih učesnika na crnogorskom tržištu u prethodnih 10 godina, pa nam uvijek ostaje mogućnost sličnog komercijalnog aranžmana. Kreiranje seta mjera koje će Ministarstvo finansija da predloži u saradnji sa ostalim ministarstvima i Centralnom bankom, kao odgovora na novi talas krize iz eurozone je u toku i biće dostavljeno Vladi u najskorijem periodu.
Ima značajnog prostora za unapređivanje sistema i to prvenstveno u dijelu povećanja konkurentnosti i produktivnosti ekonomije, kao osnovnih preduslova za njen rast i razvoj. Tome će doprinijeti blagovremen, jednostavan i fleksibilan sistem odlučivanja – rekla je Stankovićeva.
Šta će raditi ako euro nestane?
Iz Ministarstva nijesu mogli da preciziraju kakav je plan Crne Gore i da li uopšte postoji, za slučaj da se eurozona raspadne, odnosno, da euro nestane kao zajednička moneta.
Stanković je kazala da se kriza eurozone i finansijskih tržišta može u Crnoj Gori i regionu odraziti na pad potencijalnih investicija i dodatno, usljed sve skupljeg zaduživanja, pogoršati postojeći problem nelikvidnosti ekonomije.
Iz Ministarstva nijesu mogli da preciziraju kakav je plan Crne Gore i da li uopšte postoji, za slučaj da se eurozona raspadne
" Ono što je već izvjesno i o čemu govore korekcije projekcija rasta naniže za 2011. godinu jeste da će kriza u eurozoni dodatno usporiti ionako slab oporavak privreda okruženja, a u nekim slučajevima može izazvati i stagnaciju.
Ako vratimo film tri godine unazad, u 2008. godinu, prisjetićemo se da je kriza najviše pogodila najveće i najmoćnije ekonomije, da je strah od njenih posljedica u Crnoj Gori bio mnogo intenzivniji od realnih rezultata.
Recesija trajala manje od najavljenog
Tako je i recesija u Crnoj Gori trajala 18 mjeseci umjesto najavljivane 3-4 godine, zahvaljujući blagovremenim i adekvatnim mjerama ekonomske politike.
U zonu oporavka smo ušli već u drugoj polovini 2010. godine, a tokom prvih 6 mjeseci 2011. ostvarili rast od 2,1 odsto, prema preliminarnim procjenama Ministarstva finansija. Ono što smo projektovali krajem prethodne godine, a to je rast od 2,5%, na putu smo i da ostvarimo.
Svakako, moramo biti oprezni u našim projekcijama i razrađivati alternativne scenarije – rekla je Stankovićeva.
Na pitanje koji segmenti crnogorske ekonomije su trenutno najranjiviji na udare sa strane i šta Vlada radi kako bi ih dodatno "ojačala", Stankovićeva je odgovorila podacima od početka godine koji govore o rastu ekonomije, padu stope nezaposlenosti, stabilizaciji inflacije, smanjenju trgovinskog deficita...
" Međutim, veoma je važno da Crna Gora, kao relativno mala ekonomija, zavisna od međunarodnog finansiranja, bude dodatno oprezna i pripremljena za potencijalne eksterne šokove.
Faktori koji mogu uticati na usporavanje rasta su nelikvidnost privrede, čijem povećanju doprinosi kreditna neaktivnost banaka, rast izdataka države po osnovu socijalnih davanja, pad stranih direktnih investicija u prvoj polovini 2011. godine i strukturni disbalansi na tržištu rada sa tri puta većim brojem nezaposlenih od ukupnog broja angažovanih sezonaca" rekla je Stankovićeva.
Smanjenje plata i broja radnika u državnoj upravi je neizbježno
Set mjera Vlade čija je priprema u toku se odnosi prvenstveno na restriktivnu politiku javnih finansija u cilju njihove održive stabilnosti, rekla je Stankovićeva.
" Jedini instrument koji stoji na raspolaganju je smanjenje budžetskih izdataka do nivoa koji je moguće finansirati tekućim prihodima i raspoloživim nivoom pozajmica.
Aranžman sa Svjetskom bankom i novac koji će biti stavljen na raspolaganje Crnoj Gori znači dodatnu sigurnost, ali i odgovornost da nastavimo fiskalnu konsolidaciju. Državna potrošnja je rigidna i ovo je veoma ambiciozan zadatak.
Zato i u narednom periodu Ministarstvo finansija očekuje težak i nepopularan posao smanjenja rashoda i broja zaposlenih u upravi. Ovo je neizbježno ako želimo dugoročan napredak" smatra Stankovićeva.
Energiju i novac ne trošiti na „tumore” privrede
Stankovićeva ocjenjuje da Crna Gora od krize, niti bilo kakvih turbulencija na svjetskom tržištu poput promjena cijena nafte, promjena svjetske tražnje, ne može biti izuzeta.
" Na tokove koje ne možemo promijeniti nećemo gubiti vrijeme, već stvoriti mehanizam da fleksibilno reagujemo i predvidimo eventualne posljedice i, u skladu sa tim, mjere. Tome nas je naučilo još uvijek svježe iskustvo krize iz 2008. godine. Problem ne treba posmatrati od kraja, već ući u njegovu srž i uvidjeti da je on sistemske prirode.
Država svoju ulogu treba sve više da fokusira na postizanje fiskalnog balansa, na unapređivanje poslovnog ambijenta, na strukturne reforme u oblastima obrazovanja, rada, zdravstva, penzijskog i socijalnog sistema i energiju i novac preusmjeri sa „tumora“ na zdrav i perspektivan sektor privrede.
To smatramo osnovnom lekcijom krize, čijom primjenom možemo uticati i na sve njene potencijalne buduće oblike" kazala je Stankovićeva.
Imena dužnika biće objavljena, investitore zamijeniti IPA fondovima
U cilju povećanja likvidnosti, prema njenim riječima, Vlada će u saradnji sa Centralnom bankom kreirati „transparentni sistem” periodičnog izlistavanja firmi čiji su računi blokirani, u cilju podrške zdravim firmama i preduzetničkim idejama.
Fokus Vladine politike biće i na realizaciji nekoliko izvjesnih i velikih investicija, koje bi podstakle agregatnu tražnju i rast zaposlenost
" Reformama u oblasti obrazovanja i rada pristupiće se rješavanju strukturnih neravnoteža, prvenstveno na tržištu rada. Takođe, jedna od mjera biće iznalaženje načina za upliv 160 miliona nepovučenih kredita države u realni sektor.
Fokus Vladine politike biće i na realizaciji nekoliko izvjesnih i velikih investicija, koje bi podstakle agregatnu tražnju i rast zaposlenosti.
Istovremeno, alternativno rješenje za smanjen priliv investicija vidimo u našem napretku u procesu pristupanja EU (odnosno u boljem pristupu IPA fondovima), kao i u finansiranju projekata kroz model javno-privatnog partnerstva" rekla je Stankovićeva, dodajući da će javne finansije zavisiti ne samo od ekonomskih kretanja već i od naše posvećenosti i spremnosti da stvorimo fleksibilan ekonomski sistem, koji će biti u mogućnosti da brzo, jednostavno i što manje „bolno“ reaguje na negativne faktore.
Bonus video:
