Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) svakodnevno prati situaciju sa kretanjem cijena nafte na svjetskom tržištu, o čemu informiše Vladu, a posebno Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, kako bi, nakon neophodne analize, zajedno pronašlii najbolje modele zaštite socio-ekonomskog položaja građana Crne Gore, a naročito osjetljivih kategorija stanovništva.
To je “Vijestima” saopšteno iz ministarstva kojim rukovodi Mladen Bojanić u odgovoru na pitanje šta misle o predlogu Unije slobodnih sindikata (USS) da se utvrdi gornja granica za cijene goriva od 1,1 euro po litru.
Cijene goriva su od početka godine porasle devet navrata.
Litar eurosupera 98 posljednjim poskupljenjem košta 1,40 eura, dok je za litar eurosupera 95 potrebno izdvojiti 1,37 eura. Cijene eurodizela i lož ulja su poskupile za po dva centa i koštaju 1,21, odnosno 1,18 eura.
U odnosu na početak godine cijene eurosupera 95 su veće za 23 centa, eurosupera 98 za 22, eurodizela za 18, a lož ulja za 16 centi po litru goriva.
Iz MKI su kazali da je aktuelno povećanje cijena goriva posljedica rasta cijena nafte i energenata na svjetskim berzama, na koje Crna Gora ne može da utiče.
“Očekujemo da donošenjem Zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, koji je u pripremi, odnosno formiranjem strateških rezervi naftnih derivata, Crna Gora neće biti toliko izložena berzanskim fluktuacijama, što će uticati na to da cijene naftnih derivata u Crnoj Gori budu stabilne u dužim vremenskim intervalima”, naveli su iz MKI.
Iz USS su pozvali Vladu da hitno izmijeni uredbu o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftinih derivata, kako bi korigovali enormni i za standard građana, kako su naveli, neprihvatljivi rast cijena goriva. Unija smatra da ako se utvrdi gornja granica cijene goriva od 1,1 euro po litru stalo bi se na put daljem povećanju cijena i pogoršanju socio-ekonomskog položaja građana. I.I.
Bonus video:
