Ministar finansija i socijalnog staranja u Vladi Crne Gore Milojko Spajić rekao je u intervjuu za Glas Amerike da bi Sjedinjene Američke Države (SAD) mogle da ulažu u više sektora u Crnoj Gori.
To će, kako je najavio, biti u fokusu njegove prve zvanične posjete Americi i razgovara sa američkim investitorima i kompanijama, među kojima je i investiciona banka Goldman saks.
Spajić ističe da je u prošlosti, Crnoj Gori nedostajala povezanost geopolitičkog i ekonomskog elementa.
Mi smo već neko vrijeme geopolitički okrenuti prema Vašingtonu i Briselu. Međutim, ekonomski smo više kao centralnoazijska zemlja zato što imamo investicije primarno sa Bliskog istoka, iz Turske, Rusije... Turisti primarno dolaze iz drugih zemalja, a ne Evropske unije i Amerike. Imamo infrastrukturu koju nam prave Kinezi. Mislim da je sad pravo vrijeme da spojimo geopolitiku i ekonomiju i jedan od primarnih ciljeva ove posjete je upravo to - da ekonomija počne da se naslanja na ona težišta na koja je trebalo uvijek da se naslanja, a to je po meni primarno Vašington i naravno Njujork", ističe crnogorski ministar finansija.
Glas Amerike: Koje američke investicije planirate i želite da privučete i koliko je realno da Amerikanci investiraju u Crnu Goru?
Spajić: Mislim da su američke investicije jako realne, naročito investicije u infrastrukturu, energetiku i visoku tehnologiju. To su tri primarna fokusa ove moje posjete. Naročito kada je riječ o infrastrukturi. Ubrzo ćemo najaviti jednu vrlo interesantnu platformu na kojoj ćemo raditi zajedno sa našim američkim partnerima - za izgradnju infrastrukture, ne samo u Crnoj Gori već i u čitavom regionu Zapadnog Balkana. Tu bi Crna Gora zajedno sa Amerikom trebalo da ima jedan liderski položaj, gdje bi bila ta vrsta američkog reprezenta u tom dijelu svijeta i neko ko bi zajedno sa američkim partnerima bio prva instanca za pravljenje takvih projekata.
Glas Amerike: Možete li da saopštite više detalja o tom projektu?
Spajić: Putna interkonekcija je jako loša u Crnoj Gori i to je prva stvar koja treba da se poboljša. Postoji i lučka interkonekcija koja je dosta slabašna u odnosu na kapacitete koje recimo Luka Bar može mnogo bolje da iskoristi. Takođe, druge međukonekcije kao šti su manji putevi i aerodromi, to su sve stvari o kojima ćemo razgovarati sada u Vašingtonu i u Njujorku. Takođe, energetska budućnost Crne Gore - mi je vidimo potpuno kao zelenu. Međutim, svjedoci smo da Amerika ove godini koristi 23 odsto više uglja nego bilo kad i da je ova godina rekordna što se tiče uglja. Ugalj je jedan od lokalnih energenata kojeg nećemo moći da se otarasimo tako lako neko vrijeme.
Glas Amerike: Kad ste govorili o američkim ulaganjima u infrastrukturu - da li to znači da je Amerika zainteresovana da ulaže u, pomenuli ste, Luku Bar, izgradnju puteva?
Spajić: Ja ću imati sastanke sa najeminentnijim američkim investitorima - naveo bih Blekston, Karlajl, KKR. Sa tim ljudima ćemo razgovarati sledeća tri dana i to je fokus ovih sastanaka. Nas raduje što je moj dragi prijatelj Gabrijel Eskobar takođe vrlo fokusiran na ekonomiju na Zapadnom Balkanu i da je fokus ove administracije ekonomija u regionu, jer je to ono što treba da iznjedri perspektivu, prvenstveno za mlade ljude. Mi smo upravo prije desetak dana imali inicijativu "Evropa sad" koja je prvenstveno upućena mladim ljudima da ostanu u Crnoj Gori i da vjeruju u njenu bolju budućnost.
Glas Amerika: Sjedinjene Države i Crna Gora su prije nešto više od mjesec dana održali prvi ekonomski dijalog tokom kojeg su potvrdile da "teže novim ekonomskim, trgovinskim, investicionim i komercijalnim prilikama. Da li je bilo kakvih pomaka u realizaciji onoga o čemu se razgovaralo?
Spajić: Naravno da jeste. To je jedna makro priča koja je više okrenuta nekim generalnim temama, kako da se ekonomski približimo. Međutim, praktične stvari se dešavaju na sastancima kao ovi sada, ova tri dana. Ti sastanci vjerovatno ne bi imali tu težinu bez ekonomskog dijaloga koji trenutno vodimo. Ta praktična strana mora da prati tu makro priču.
Glas Amerike: Da bi američke kompanije ulagale, potrebna je kao što znamo povoljna poslovna i politička klima. Međutim, prema novom izvještaju Evropske komisija, u Crnoj Gori su usporene reforme, izneseni su brojni problemi u oblasti vladavine prava, ocijenjeno da je korupcija rasprostranjena. Koliko će to uticati na kapacitete Crne Gore da privuče zapadne investicije?
Spajić: To su neke stvari koje su problematične sa strane zapadnih investitora i na to smo upozoravali mnogo puta. Vladavina prava i sigurnost imovine su ključna stvar na koju zapadni investitori obraćaju pažnju. Međutim, postoji jedan kvalitativni rez u odnosu na ono što se dešavalo ranije u Crnoj Gori i investitori to prepoznaju. Mi imamo Blekrok koji je prvi put investirao u Crnu Goru po smjeni vlasti.
Glas Amerike: Gdje je Blekrok investirao?
Spajić: U crnogorske obveznice - prvi put ikada. Oni su sedam godina razmatrali investiranje u crnogorske obveznice, ali nikada investirali. Prvi put su investirali i to ne malo. Imali su jednu vrlo značajnu investiciju. Takođe Pimko - najveći svjetski investitor u obveznice - uzeo je izloženost prema Crnoj Gori od nekih 300 miliona, takođe kroz neke derivate. Imamo pozitivne vjetrove sa zapada, jer su ti ljudi počeli da vide kvalitativne pomake od onoga što je bilo prije…Ovo je jedna godina velike tranzicije posle 30 godina vlasti. Ja mislim da je izvještaj dobar, naročito za ekonomski i finansijski dio gdje su pohvaljene razne reforme koje se sprovode. Imamo situaciju gdje je Crna Gora vjerovatno jedina zemlja u Evropi koja smanjuje dug u odnosu na BDP, dok svaka druga zemlja u Evropi ima obratan trend.
I rekao bih da će Crna Gora ove godine imati najmanji fiskalni deficit u Evropi, jedina koja će imati u okviru master kriterijuma za priključivanje Evropske unije onih 3 procenta, jedina koja će smanjiti svoj dug po BDP-u sa nekih 89, 90 odsto net duga po BDP-u na kraju prošle godine do, kako očekujemo do kraja godine, nekih 76 odsto. To su veliki pomaci. Imamo hedžing ugovor koji je prethodna vlada radila od 2014. godine, a mi smo uspjeli da za šest mjeseci to završimo. Imamo četiri ili pet uzastopnih mjeseci budžetskog suficita, što se nikada nije dešavalo u Crnoj Gori, i on je produkt jednog mukotrpnog rada oko programskog budžeta koji smo imali u martu ove godine i predali. Crna Gora je prvi put imala potpuno programski budžet. Prethodne vlade su to radile devet godina, vršile njegovu reformu, a mi smo to uradili za tri mjeseca. I to se prepoznaje.
Ovako veliki investitori, kao što sam već nabrojao, ne bi nas ni razmatrali da nisu to vidjeli. To su neki kvalitativni pomaci koje oni vide. Naravno postoje mnoge stvari koje mi ne možemo da kontrolišemo - kao što su sudski I tužilački dio koji je potpuno odvojena grana vlasti. I to je jedan od ogromnih problema s kojim se strani investitori konstantno susrijeću. Naš Privredni sud je vrlo problematičan i stavljen je kao jedan od najkorupmiranijih u Evropi.
Glas Amerike: Rekli ste da je izvještaj Evropske komisije bio dobar u dijelu koji se odnosi na ekonomiju i finansije. Međutim, kao što sam već pomenula, za ulaganja je potrebna i vladavina prava kako bi ste na kraju i garantovali bezbjednost investicija. Kako planirate da odgovorite na primjedbe u pogledu vladavine prava, koja će na kraju uticati i na sposobnost Crne Gore da privuče investicije koje ste i vi pomenuli?
Spajić: Vladavina prava je veliki problem, ne samo u Crnoj Gori već i problem Zapadnog Balkana. To je jedan naslijeđeni problem koji neće biti lako riješiti. Neke duboke reforme su očekivane - kao što je Tužilački savjet… Ja nisam ekspert za taj dio, imamo druge ljude koji se u vladi bave tom tematikom i ja sam ubijeđen da oni već intenzivno rade na svim tim poljima. Ne samo mi u vladi, nego čitava Crna Gora pomno prati dešavanja u poglavljima 23 i 24 koja su vrlo bitna za sve nas. Ne samo za ulazak u Evropsku uniju, već je bitnije da se građani osjećaju sigurno u svojoj zemlji, da je njihova imovina zaštićena. Na Zapadu su to osnovna ljudska prava.
Glas Amerike: Isplatili ste prvu ratu duga Kini za izgradnju autoputa. Kad dolaze na naplatu naredne rate i da li ima planova za novo refinansiranje kredita?
Spajić: Mi kao odgovorna vlada smo ušli jako u jedan vrlo težak proces pregovora sa kineskim kreditorima. Kao rezultat toga smo počeli da smanjujemo izloženost Crne Gore prema takvom kreditoru, time što smo uspješno krenuli sa otplatom u julu ove godine, takođe u januaru ćemo bez ikakvih problema imati drugi dio tog kredita, otplate. Imamo rizik izloženosti prema dolaru zbog kojeg smo štetovali 130 miliona eura do dana današnjeg. To je vrlo bitno pomenui. Taj ugovor nam je od jula ove godine, takozvani hedžing ugovor, koji smo potpisali sa dvije američke i jednom francuskom i jednom njemačkom bankom. Imamo izloženost prema dolaru koja je potpuno kontrolisana trenutno.
Naš dug je zbog toga potpuno održiv, imamo i pohvale i od strane agencija za kreditni rejting i drugih organizacja kao što su MMF, Svjetska banka i Evropska komisija koji su pohvalili takav hrabar potez. Prethodne dvije vlade nisu ništa uradile po tom pitanju. Sedam godina se čekalo na taj ugovor, mi smo to završili za 6 mjeseci. Time pokazujemo odgovornost prema tako jednom kompleksnom problemu. Ta prioritetna dionica je samo jedna od dionica autoputa. Nastavićemo razgovore sa našim internacionalnim partnerima, prvenstveno sa partnerima u Vašingtonu i Njujorku oko opcija za završavanje tog i svih bitnih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori.
Glas Amerike: Kada već govorimo o investicijama - crnogorski mediji su prenijeli da je kompanija Adriatik propertis, koja je zakupac grada hotela Sveti Stefan, Vile Miločer i hotela Kraljičina plaža, tužila državu Crnu Goru pred arbitražnim sudu u Londonu i da traži odštetu od 100 miliona eura. Da li je vlada dobila tu tužbu i kako ćete odgovoriti?
Spajić: Ministarstvo ekonomskog razvoja vodi taj proces ispred vlade. Mislim da su oni sjajno vodili taj jedan proces, vrlo težak naslijeđeni problem. Mislim da je tu bilo puno nepravilnosti u prošlosti u potpisivanju tog ugovora, u visini tog ugovora. Za jednu takvu instituciju kao što je Sveti Stefan vi recimo imate vrlo jeftinu rentu na godišnjem nivou. Imate neke mnoge druge djelove ugovore koji se sukobljavaju sa našim Ustavom…
Glas Amerike: Da li ćete pokušati da ga raskinete?
Spajić: Ja se kao minister finansija ne bih miješao u taj proces, ali imam puno povjerenje da će Ministarstvo ekonomskog razvoja to razriješiti na benefit prvenstveno građana Crne Gore.
"Cilj programa Evropa sad da spriječi odlazak mladih"
Glas Amerike: Nedavno ste predstavili veoma ambiciozan program ekonomskih reformi nazvan Maršalov plan - Evropa sad, u kojem je najavljeno povećanje plata radnicima i olakšice za poslodavce. Pojedini analitičari, eksperti i političari su plan nazvali populističkim i nerealnim. Koliko će sve to da košta i kako će te to da platite u trenutku kada se zemlja oporavlja od pandemije koronavirusa?
Spajić: U socijalnom savjetu, koji je sačinjen od najeminentnijih ljudi iz socijalnog dijaloga u Crnoj Gori - znači imamo predstavnike svih sindikata i svih poslodavaca - mogli ste da čujete različita mišljenja, imali smo dosta diskusija i bilo je mnogo interesovanja za detalje. I tu je bila jedna vrlo intenzivna diskusija koja je završena sa jednoglasnom odlukom da podrže plan Vlade "Evropa sad". Duboko su razumjeli samu intenciju plana - da naši mladi ljudi prvenstveno ostanu u Crnoj Gori, da ne idu u Amerike i Evropsku uniju, nego da ostanu tu gdje jesu. To je glavna intencija našeg plana. Druga intencija je da pokrenemo privredu, i da ti radnici koji budu uključeni u to pokretanje privrede, budu adekvatno plaćeni za to.
To nije bio slučaj u prošlosti. Prethodnim vladama je trebalo 10 godina da povećaju minimalnu zaradu sa nekih 196 eura na 222 eura. Mi smo za tri mjeseca povećali sa 222 na 250 - to kreće od oktobra ove godine ta primjena tog pravila. Ako bi se usvojili ovi zakoni, a ja sam siguran da hoće, jer nema razloga da bilo ko iz skupštinske većine glasa protiv ovih mjera i ovakvog budžeta, mislim da ćemo imati od januarske plate povećanje za sve radnike u Crnoj Gori u prosjeku 17 odsto. Za radnike sa manjim primanjima ta povećanja će biti značajno veća. Za radnike sa minimalnim primanjima to će biti 80 odsto skok zarade, sa 250 na 450. Za radnike sa nekim malo nižim primanjima, oko 400, 500 eura - oni će imati povećanje preko 20 odsto.
Glas Amerike: Naravno, svi žele veće plate, ali kako će to obezbijediti sredstva za to?
Spajić: U Crnoj Gori imate jedan fenomen keša na ruke. Siva ekonomija na tržištu rada je vjerovatno najgora i najizraženija. I s tim smo kuburili decenijama. Ja ne bi rekao da je to od juče problem. Ne krivim ni prethodnu vladu za to. To je jedan fenomen koji je trajao dugo vremena. Mi želimo da prekinemo jednu takvu praksu – upravo sa mjerama koje smo predstavili vladi. Time mi produbljujemo poresku osnovicu, prikazujemo je realnim i samim tim možemo da oporezujemo mnogo veći broj ljudi. S druge strane, ovakvim mjerama podstičemo i zapošljavanje jer su poslodavci ti koji će mnogo laganije ući u proces zapošljavanja, znajući da nameti na rad nisu na onom nivou kao ranije. Znači to je neko smanjenje od oko 40 do 50 odsto zavisno o kolikoj zaradi je riječ, ali je to značajno smanjenje. Dovodi nas na nivo Švajcarske – među najnižim u Evropi i time šaljemo signal za jedno agresivno zapošljavanje naših ljudi u Crnoj Gori.
Uvodimo niz drugih stvari - kao što su akcize, koje smo već predlagali, na nezdrave prozvode. Nažalost, Skupština ih nije razmatrala zbog bojkota pojedinih članova većine. Zbog toga su te akcize na čekanju i sigurno će dopuniti jedan dobar dio. Te akcize su logičan slijed ukidanja zdravstvenog osiguranja radnika u Crnoj Gori. Vi imate jednu apsurdnu situaciju gdje radnici - koji su možda četvrtina stanovništva Crne Gore - plaćaju zdravstveno osiguranje, a korisnici su svi ljudi u Crnoj Gori. To ne postoji nigdje u svijetu. Mi smo zato ukinuli to zdravstveno osiguranje za radnike. Ljude koji pretjerano koriste nezdrave proizvode i koji su statistički rečeno najvjerovatniji korisnici zdravstvenih usluga u budućnosti, njih ćemo indirektno da oporezujemo tako što ćemo oporezovati alkohol, cigarete, druge duvanske proizvode...To je jedna mjera koja će sigurno da doprinese. Imamo veliku reformu u igrama na sreću. To nas već odavno čeka. Imamo niz drugih malih zakona. Izračunali smo da će efekat na budžet biti minimalan, ispod jedan posto BDP-a, oko 30 miliona eura na godišnjem nivou. To je za ovako jedan veliki korak apsolutno ništa za Crnu Goru.
Glas Amerike: Kako će vaš plan uticati na mala i srednja preduzeća?
Spajić: Iz privrede je prvenstveni zahtjev za očuvanjem mladih ljudi u Crnoj Gori. Oni najviše brinu zbog toga. Kad se kovid kriza razriješi, svi očekuju proces odseljavanja mladih ljudi. Ti mladi ljudi kada odluče da će da idu na Zapad i kad krenu da uče jezike, da se pripremaju da putuju, da traže konekcije, njih Crna Gora više ne interesuje. Oni ne traže zaposlenje u Crnoj Gori, ne žele da napreduju na poslu koji trenutno obavljaju. Mi želimo da njihov fokus vratimo na Crnu Goru, da vratimo na poslodavce pred njima, da im kažemo: tražite sreću u svojoj domovini. I to je ključna poruka koju mu šaljemo. I poslodavci su prezadovoljni tom porukom. Iako je za njih to možda bio iznenađujući proces, oni sa punom podrškom stoje iza našh mjera jer shvataju da će bez ovakvog jednog poteza naši mladi otići iz Crne Gore i nećemo imati radnu snagu, čak da ih plaćamo hiljadu eura.
Glas Amerike: A da li će preduzeća finansijski trpjeti više zbog povećanja zarada?
Spajić: Iz razgovora sam ubijeđen da velika većina neće trpjeti neke dugoročne posljedice. Naravno, kratkoročno uvijek imate neke posljedice poslije primjena nekih mjera - poreskih ili drugih regulativnih. Međutim, ubijeđen sam da će ove mjere imati jako pozitivan efekat na privredu i da će generisati zaposlenje. Na papiru vi imate veliku nezaposlenost, ali imate svjedočanstva privrednika koji ne mogu da nađu radnu snagu. I to je jedna diskrepanca koja u Crnoj Gori postoji već neko vrijeme i mislim da će biti sve gora. Tako da je naša intencija da zadržimo mlade ljude u Crnoj Gori, da se obučavaju i da imaju fokus prema Crnoj Gori. Oni su možda fizički tu, ali su mentalno u nekoj Njemačkoj, Luksemburgu, Vašingtonu. To je najveći problem Crne Gore. I niko tome ne priča. Ne razmišlja o tome. Mislim da svi u Crnoj Gori treba da se fokusiraju na takve teme.
Glas Amerike: Pojedini poslanici Demokratskog fronta kritikovali su mjere predložene u planu "Evropa sad". Da li imate dovoljno glasova za usvajanje predloženog u Skupštini?
Spajić: Pošto se te mjere zasnivaju na promjeni par zakona, potrebna je podrška Skupštine. Opozicija je naravno tu da uvijek bude protiv onog što vlada radi, ali imali smo neke glasove iz skupštinske većine koji su izrazili neke vrste zabrinutosti. Ja primarno govorim o ljudima koji su parlamentarci. Ja sam već u intenzivnim razgovorima sa tim ljudima, mislim da idemo u jako dobrom pravcu. Optimista sam. Oni to pomalo vežu i za neke druge političke teme kao što je rekonstrukcija vlade - hoće li se desiti ili ne, ali što se tiče ove mjere mislim da u biti niko nije protiv njih.
Glas Amerike: U Crnoj Gori rastu cijene goriva, a sa tim i ostalih proizvoda. Kako planirate da pomognete građanima da podnesu te dodatne troškove?
Spajić: Sa povećanjem plata o kojim mi pričamo, sa 250 na 450 eura - za većinu ljudi će povećanje biti u prosjeku od 100, 150 eura - sa tim povećanjem vi amortizujete sva moguća povećanja i cijena i goriva.
Glas Amerike: A kako ćete to kratkoročno to da riješite?
Spajić: Ta povećanja će biti već u januaru, to stupa na snagu već za dva tri mjeseca. Ja vozim i svjestan sam povećanja goriva, trošim 60, 70, 80 eura mjesečno. Svako povećanje akcize - dva, tri centa - sigurno utiče na cijenu. Ali vam je to na mjesečnom nivou dodatnih 3, 5, 10, 15 eura. Mi podižemo plate 100, 150 eura. Ja se slažem da je to jedan od problema i već smo kao vlada ušli u jedan komplikovan proces. Ministarstvo kapitalnih investicija već vodi to neko vrijeme. To je premjerevanje koliko mi u stvari goriva prometujemo u Crnoj Gori. Mi ne znamo. Naslijedili smo taj jedan sistem koji je porozan i gdje je švercovanje goriva vrlo jednostavno. Moramo da uvedemo hemijske akcizne markice odnosno markiranje goriva da bi smo tačno znali koliko se goriva prometuje. Kada se to desi, biće mnogo lakše da na održiv način razgovaramo o akcizama i sigurno će biti prostora za smanjenje akciza tada.
Bonus video:
