Nijedna mjera iz seta predloga zakona koji obuhvataju program “Evropa sad 2” - smanjenje doprinosa na zarade, povećavanje PDV-a sa sedam na 15 odsto, uvođenje akciza na vino, oporezivanje dobitaka od igara na sreću, ukidanje neoporezivog dijala na kupovinu preko interneta i poštanske pošiljke,.... koje je Vlada usvojila prošle sedmice i poslala Skupštini, nije predviđena ovogodišnjim programom rada Vlade, koji je usvojen 11. aprila ove godine.
To znači da Vlada u aprilu nije znala šta će obuhvatiti program “Evropa sad 2” ili je tri mjeseca kasnije promijenila mišljenje o “smjeru kretanja i pravcu razvoja”.
Vlada je 18. jula usvojila nacrt fiskalne strategije u kojem se navode izmjene ovih zakona i ciljevi tih izmjena, dok je istog dana premijer Milojko Spajić održao konferenciju za novinare gdje je skup ti izmjena zakona i drugih mjera nazvao programom “Evropa sad 2”.
Program definiše pravce razvoja
Nakon završetka javne rasprave o Nacrtu Srednjoročnog programa rada Vlade Crne Gore 2024-2027 i Programu rada Vlade za 2024, koja je trajala od 19. februara do 9. marta ove godine, generalni sekretarijat Vlade je sačinio i objavio izvještaj o javnoj raspravi a Vlada je ova dva programa rada usvojila na sjednici 11. aprila.
“Srednjoročni program rada Vlade za period 2024-2027. je izraz težnji da se do kraja mandata definiše smjer kretanja Vlade i pravac razvoja Crne Gore do kraja 2027. godine na osnovu definisanih prioriteta i ciljeva. Polazne osnove za pripremu srednjoročnog programa rada Vlade su Ekspoze predsjednika Vlade, mjere ekonomske politike za srednjoročni period i obaveze koje proizilaze iz zakona, strateških dokumenata i procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Na osnovu srednjoročnog programa i mjera ekonomske politike za tekuću godinu, priprema se godišnji program rada, koji je pripreman paralelno kako bi se obezbijedilo da aktivnosti prepoznate u njemu jasno doprinose realizaciji ciljeva postavljenih srednjoročnim programom”, navedeno je u uvodu ovog programa.
Odnosno ovaj program je “smjer kretanja” Vlade do kraja njenog mandata u kojem su date glavne smjernice njenog rada i ciljevi koje želi postići, a u godišnjem planu su navedeni i svi zakoni koje Vlada planira da pripremi ili da izmjeni postojeće.
U programu rada Vlade za 2024. godinu, ni u nacrtu koji je bio na javnoj raspravi ni u konačnoj usvojenoj varijanti, nije predviđeno da će Vlada ove godine raditi izmjene i dopune Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje. Mjesecima ranije je najavljivana mogućnost da će do rasta posječne neto zarade doći smanjivanjem ili ukidanjem doprinosa za penziono osiguranje.
MF: Može zakon i bez programa
Ekonomski analitičar Miloš Vuković je kao građanin učestvovao na javnoj raspravi o nacrtu Srednjoročnog programa rada Vlade Crne Gore 2024-2027, pitajući Ministarstvo finansija zbog čega ovim planom nije predviđena izmjena ili dopuna Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.
“Naime, ovaj zakon je ključan za eventualno ukidanje/smanjenje stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje (član 15) a koje su najavljene u sklopu programa Evropa sad 2. Stoga, potrebno je razjasniti da li će se ovaj zakon naći u finalnoj verziji Srednjoročnog programa rada Vlade Crne Gore 2024-2027”, navedeno je njegovo pitanje u izvještaju sa javne rasprave.
Ministarstvo finansija odgovara da se njegov predlog o uvrštenju ovog zakona u pragram rada “ne prihvata”.
“Nije neophodno da u Srednjoročnom programu rada Vlade budu predviđene izmjene i dopune Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje da bi isti mogao biti izmijenjen. Naime, imajući u vidu da Vlada vodi ekonomsku politiku države, u tom cilju ista može predlagati izmjene i dopune zakonskih rješenja u bilo koje vrijeme i nezavisno od SPRV”, navedeno je u odgovoru.
Sadašnjim predlogom izmjena zakona se uvodi revolucije u obračun doprinosa, jer se njihova ukupna stopa od 20,5 odsto smanjuje na 10 odsto, odnosno dio bruto zarade se pretvara u neto. Predlog izmjene ovog zakona uopšte nije bio na Socijalnom savjetu.
Povećanje PDV-a suprotno programu
Program rada Vlade za ovu godinu predviđa izmjenu Zakona o porezu na dodatu vrijednost koji bi bio pripremljen u četvrtom kvartalu ove godine, ali se ne pominje ono što je Vlada usvojila prošle sedmice.
“Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost će se izvršiti unapređenje postojećeg zakonskog rješenja u dijelu koji se odnosi na mjesto pružanja usluga, ispravke PDV-a u slučaju nemogućnosti naplate, odnosno nastaviti dalje usklađivanje sa Direktivom 2006/112 EU”, navedeno je u programu.
Nigdje nije navedeno, ono što je Vlada sada predložila, uvođenje potpuno nove srednje stope PDV-a od 15 odsto, povećanje stope PDV-a sa sedam na 15 odsto za dio proizvoda i usluga, naplaćivanje PDV-a na puni iznos poštanskih pošiljki,...
Vlada još nije objavila izvještaj sa javne rasprave o nacrtu fiskalne strategije, iako je predloge zakone koje ona predviđa poslala u Skupštinu na usvajanje. Nije objavljeno ni mišljenje Centralne banke na fiskalnu strategiju, što je do sada bila praksa, kao ni Izvještaj o kvalitetu primjene analize uticaja propisa (RIA) što je obaveza.
Izmjenama zakona o radu, akcizama i dohotku urađeno potpuno suprotno od najavljenog
Programom rada Vlade bilo je za kraj godine predviđeno i donošenje izmjena zakona o radu kako bi se uvela “ravnoteža između poslovnog i privatnog života roditelja i staratelja” i definisao rad na daljinu. Međutim Vlada je sada usvojila predlog izmjena zakona kojim se povećava minimalna zarada na 600 i 800 eura, a ne pominje se ništa od onogo što je bilo navedeno u programu.
Programom je bila predviđena izmjena zakona o akcizama za treći kvartal ove godine, kojim bi se “predvidjelo unapređenje postojećih rješenja u pogledu širenja opsega u dijelu koji se odnosi na fiskalno označavanje mineralnih ulja za koja je propisana snižena stopa ili mogućnost povraćaja akcize, čime bi se obezbijedilo jačanje kontrolnih mehanizama kod prometa mineralnih ulja”.
Međutim, Vlada je usvojila predlog kojim se uvode akcize na vina, proširuju na čvrsta goriva i povećavaju na mineralna goriva za komercijalnu upotrebu.
Programom je bila predviđena i izmjena zakona o porezu na dohodak, ali samo da bi se “proširio poreski obuhvat i unaprijedila važeća zakonska rješenja koja su u praksi izazivala određene nedoumice kod poreskih obveznika”. Predlogom kojeg je Vlada usvojila se ne unapređuju važeća zakonska rješenja već uvode potpuno nova poput oporezivanja dobitaka od igara na sreću, interneta i video igara.
Bonus video:
