Srbija je ove sedmice prodala državne obveznice na domaćem tržištu po znatno nižim kamatnim stopama u odnosu na one koje je Crna Gora na svom tržištu postigla krajem prošle godine.
Ekonomski analitičari iz dviju država objašnjavaju da su različite kamatne stope rezultat percepcije rizika koji imaju kupci obveznica, kao i da kamata zavisi od kreditnog rejtinga, javnog duga i deficita.
Srbija je emitovala obveznice po kamatnoj stopi od 1,9 odsto, a Crna Gora po kamatnoj stopi od četiri odsto.
Beogradski ekonomski analitičar Miroslav Prokopijević kazao je za “Vijesti” da razlika u rizicima, a koji se odražavaju na visinu kamatnih stopa, kod zaduženja Srbije i Crne Gore, realno nijesu tolike kako bi se moglo zaključiti iz dvije navedene emisije.
“Ta razlika je nastala zbog percepcije rizika od strane kreditora, a može se objasniti time što je Crna Gora emitovala obveznice u vrijednosti oko tri odsto svog BDP-a, dok emisija u Srbiji odgovara šestini od jednog procenta BDP-a koji iznosi 35 milijardi”, objasnio je Prokopijević.
On je istakao da su obje države i te kako zadužene i da će imati velikih problema kada porastu kamatne stope.
Ekonomski analitičar i bivši poslanik Mladen Bojanić kazao je da visina kamatne stope na dužničke hartije od vrijednosti prvenstveno zavise od rizika povraćaja.
“Vjerujem da je dvostruko veća kamata u Crnoj Gori odraz stepena povjerenja u izdavaoca, odnosno Vladu. Nije novost da imamo problema sa plaćanjem dospjelih obaveza, da nam pada kreditni rejting, a rastu javni dug i trgovinski deficit. Sve to mora imati efekta na visinu kamatne stope kod zaduživanja”, naveo je Bojanić.
Crna Gora je krajem novembra ponudila obveznice u vrijednosti od 100 miliona eura, od čega ih je prodato za 80,4 miliona eura. Rok dospijeća obveznica je četiri godine, odnosno 2020. godine, sa fiksnom kamatnom stopom od četiri odsto godišnje.
Uprava za javni dug Srbije prodala je u utorak na aukciji trogodišnje državne obveznice denominovane u eurima za 57,9 miliona eura.
Na prodaju su bile ponuđene obveznice ukupne vrednosti 100 miliona eura, a potražnja je iznosila 91,9 miliona. Obveznice su prodate po stopi prinosa od 1,89 odsto na godišnjem nivou, a na naplatu dospijevaju 13. januara 2020. godine.
Javni dug Srbije na kraju oktobra 2016. godine iznosio je 22,38 milijardi eura, što je 72,1 odsto BDP-a.
Ukupan javni dug Crne Gore na kraju 2015. godine je iznosio oko 2,36 milijardi eura ili 65,1 odsto BDP-a. Ovogodišnjim budžetom projektovano je da će javni dug rasti do 2019. godine, kada će dostići 79,5 odsto BDP-a.
Sastavni dio ovogodišnjeg budžeta je Plan za sanaciju deficita i javnog duga čije mjere treba da donesu uštedu od 126,95 miliona eura.
Među mjerama su smanjenje naknade za majke sa troje i više djece, povećanje akciza na gorivo...
Bonus video:
