Nato je u srijedu zvanično pozvao Crnu Goru da se pridruži Alijansi, što je potez koji će dodatno zakmplikovati odnose između Rusije i Zapada – i to u trenutku kada posmatrači sa obije strane Atlantika vjeruju da "mala zemlja sa Balkana" nije uspjela da ispuni političke i standarde vladavine prava koje su u prošlosti bile obavezne za članstvo u najvećem vojnom savezu na svijetu.
Dok crnogorski zvaničnici kažu da je ministarstvo odbrane i vojske ove balkanske države sprovelo značajne pro-zapadne reforme posljednjih godina, pojedini analitičari tvrde da NATO članice žele da "gurnu prst u oko" Moskvi ignorišući dugogodišnji trag optužbi za korupciju koji prati vladu premijera Mila Đukanovića.
Đukanović je predstavljen kao drugi najkorumpiraniji političar na svijetu u 2014, odmah iza ruskog predsjednika Vladimira Putina, od strane Projekta za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP), mada je ovo rangiranje političara slabo ispraćeno u zapadnim medijima. I Rusija ima istoriju zamršenih odnosa sa Đukanovićevom vladom koja seže u rane 2000-e godine, kada su ruski oligarsi počeli da "pumpaju" stotine miliona rubalja u nekretnine širom neiskorišćene crnogorske obale.
Ruske direktne investicije u crnogorsku ekonomiju bile su skoro nepostojeće 2003. godine, da bi 2007. bile na oko 200 miliona dolara prema Eksperimentalnom ekonomskom i finansijskom institutu na Moskovskom državnom univerzitetu.
Ali "put ka pridruženju NATO i EU na koji je krenula aktuelna vlast na čelu sa Đukanovićem vodio je do zahlađenja odnosa između Crne Gore i Rusije", navodi se u tom izvještaju, dodajući da je čak bilo i optužbi da je Crna Gora kršila sopstvene zakone da bi „srušila“ ruske investitore zarad onih sa zapada.
Đukanoviću se u izvještaju takođe zamijeralo zbog odbijanja da učestvuje u "velikoj energetskoj saradnji" sa kompanijom Gazprom koja je u vlasništvu ruske vlade i koja ima energetski monopol u Rusiji.
Pogoršanje odnosa između Moskve i Crne Gore „proključalo“ je nedavno, nakon što su razbijeni protesti kojim se tražila ostavka Đukanovića. Nekoliko vikenda u oktobru mjesecu, demonstranti su noseći crnogorske i srpske zastave vikali "Milo lopove" u glavnom gradu Crne Gore, a u jednom momentu su čak i pekli veliko prase ispred zgrade Skupštine Crne Gore.
U početku je Đukanovićeva vlada tolerisala proteste, ali ih je ipak silom ugušila, a prema portalu Balkan Insight počela je da insinuira da su protesti pokrenuti od strane ruskih agenata preko susjedne Srbije. Ove tvrdnje su od strane zvaničnika koji su privatno razgovarali u Vašingtonu išlo dotle da su s zbivanja upoređivala sa ukrajinskom krizom.
Ipak, Moskva je agresivno odbacila umiješanost u proteste, dok su čelnici crnogorske opozicije tvrdili da protesti nijesu upereni protiv NATO-a, optužujući Đukanovića da stvara takve glasine da bi ih klevetao.
Prošle nedjelje je portparolka ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla da bi NATO pozivnica Crnoj Gori bila "konfrontacija i da bi mogla voditi do daljih komplikacija već loših odnosa NATO I Rusije", prema navodima Asošijeted Pres.
Sergej Železnjak, istaknuti član ruskog parlamenta, dodao je da bi Rusija morala da preispita svoje odnose sa Crnom Gorom ukoliko se ova država priključi NATO bez referenduma.
Administracija američkog predsjednika Baraka Obame je polako u prethodne dvije godine pružala podršku naporima Crne Gore da se priključi NATO. Nakon septembarskog telefonskog razgovora između američkog potpredsjednika Džozefa Bajdena i Đukanovića, Bijela kuća je izdala saopštenje u kome su rekli da SAD podržavaju članstvo Crne Gore u NATO, ohrabrujući Crnu Goru da nastavi sa reformama i radi na jačanju podrške građana za pristupanje NATO.
U izjavi je bilo navedeno sljedeće: Članstvo u NATO će snažno pomoći Crnoj Gori da bude jaka u euro-atlantskim institucijama, te da promoviše regionalnu stabilnost na Balkanu I da promoviše kredibilitet NATO politike "Otvorenih vrata".
Takođe su rekli da je Bajden lično pohvalio Đukanovića zbog "reformi u odbrabmbenom i obavještajnom sektoru kao i na polju vladavine prava i urgirao da se nastavi sa jačanjem napora u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala."
Ali kritičari navode da je Obamina administracija ignorisala ne samo nedostatak podrške građana Crne Gore članstvu u NATO, već i optužbe o korupciji i nasilnim aktivnostima Đukanovićeve vlade.
Optužbe sežu do ranih 2000-ih godina kada je Đukanović optužen od strane glavne italijanske službe za anti-korupciju za učestvovanje u milijardu dolara vrijednom švercu cigareta. Đukanović je sve optužbe žestoko negirao, koje su na kraju odbačene 2009. godine.
Ali tri godine kasnije nakon zajedničke istrage BBC-a I OCCRP-a i njihovog izvještavanja o reviziji sprovedednoj od strane britanske računovodstvene firme Prajs-Voterhaus, pokrenuto je niz pitanja o Prvoj banci Crne Gore koju vodi Đukanovićeva porodica.
Prema BBC-u, revizija je pokazivala da je većina novca u banku stizala iz javnih fondova, dok je dvije trećine pozajmica koje je banka davala išla Đukanovićevoj porodici i bliskim prijateljima.
U izvještaju EK o napretku Crne Gore za 2014 naglašeno je kako su korupcija i kršenje zakona glavni problemi, tvrdeći se da bi oni mogli „izbaciti Crnu Goru iz kolosjeka“ u pregovorima o članstvu u EU – procesu koji uglavnom ide uporedo sa članstvom u NATO.
"Mislim da se žuri sa primanjem država u NATO, a ne vodi se računa o rizicima", kazao je Moris Mektig, sa Merkatus centra Univerziteta Džordž Mejson.
"Ljudi u Briselu žele da zadrže rast imperije zvane Zapadna Evropa, uprkos tome da li nove članice ispunjavanju ili ne potrebne standarde, posebno kada se radi o korupciji i organizovanom kriminalu", kazao je on.
"Jedini motiv za guranje Crne Gore u NATO u ovom trenutku je želja zapadnih lidera da osiguraju da Crna Gora ne postane dio ruske sfere", rekao je Mektig.
Sanford M. Sonders, specijalista za kriminal "bijelih okovratnika" (bijelim okovratnicima se nazivaju službenici za čiji je rad potrebno više obrazovanje, a ova vrsta kriminala podrazumijeva i korupciju, prim. prev.) kazao je da je pozivnica Crnoj Gori test za NATO.
"Ovo je jasna poruka novim potencijalni članicama, da ukoliko žele zaštitu i benefite koji proizilaze iz članstva u NATO, da će se od njih očekivati da učestvuju u naporima za promovisanje međunarodnog prava i da se klone korupcije, ili da rješavaju slučajeve korupcije", rekao je Sonders.
Preveo: Nemanja Vukotić
Bonus video:
