Crna Gora će 26. avgusta u Beču, dan uoči Samita EU o zapadnom Balkanu, potpisati, osim sa BiH, sporazum o razgraničenju sa Kosovom, potvrđeno je “Vijestima” u Vladi.
Nakon raspada bivše zajedničke države to su prvi sporazumi o utvrđivanju graničnih linija između država bivše SFRJ.
Državna granica Crne Gore sa Kosovom ostaće administrativna, utvrđena Ustavom iz 1974, kazali su izvori iz Vlade.
Potpisivanju sporazuma, između ostalih, prisustvovaće predsjednici Crne Gore i Kosova Filip Vujanović i Atifeta Jahjaga, ministri vanjskih poslova i evropskih intergracija Igor Lukšić i unutrašnjih poslova Raško Konjević, kao i predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović. Domaćin ceremonije potpisivanje je predsjednik Austrije Hajnc Fišer.
Izvori iz Vlade su kazali da dio lokacije Kula kod Rožaja i u Rugovskoj klisuri ispod Čakora u plavskoj opštini, na kome su katuni koje koriste kosovski Albanci, po sporazumu, ostaje teritorija Crnoj Gori.
“Obilježavanje granične linije sa Crnom Gorom je u punoj saglasnosti sa graničnom linijom prema Ustavu iz 1974, planom Martija Ahtisarija i Ustavom Kosova”, saopštila je ranije kosovska Vlada.
Dio kosovske javnosti tvrdio je da je od ukupno 79 kilometara granice sporno oko 900 metara kod Kule i planine Čakor. Oni tvrde da je kod Kule, na putu Peć - Rožaje, granica premještena pet kilometara u teritoriju Kosova i da je time prisvojeno 12 hiljada hektara teritorije koja, kako tvrde, pripada katastarskoj opštini Peć.
Lider opozicione Alijanse za budućnost Kosova Ramuš Haradinaj protestvovao je prethodnih dana nezadovoljan dogovorom sa Crnom Gorom. Podgorica i Priština pregovarali su o razgraničenju od 2009.
Dobra poruka za EU sa Balkana
Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević potvrdio je “Vijestima” da je sa Kosovom postignut dogovor o granicama.
“Razgovori sa BiH i Kosovom o ugovorima o razgraničenju intenzivno su vođeni u protekle dvije godine. MUP je u ime Crne Gore vodio te pregovore i ponosni smo što smo uspjeli da sa našim susjedima završimo ovako jedan važan posao za državu Crnu Goru”, kazao je Konjević.
Ovim smo, kako je naveo, još jednom potvrdili da je evropska integracija država regiona zajednički prioritet a dogovor o važnim pitanjima na zapadnom Balkanu i dalje moguć. “Sporazum sa BiH je prvi koji se potpisuje između država bivše Jugoslavije i posebno je važno što je Crna Gora dio tog dogovora koji će označiti da granice na Balkanu više nijesu izvor problema nego šansa sa dogovor. U oba sporazuma afimisan je princip granica definisanih i priznatih u doba bivše Jugoslavije i potpuno je zaštićen državni interes Crne Gore”.
Ova dva sporazuma, dodao je on, znače i realizaciju najtežih obaveza iz AP za poglavlje 24 kojima koordinira MUP.
Bonus video:
