Nevladine organizacije imaju pravo na kritiku rada državnih organa i dobro je čuti njihov glas, ali je taj ton ponekad oštar, a očekivanja velika, ocijenila je ministarka bez portfelja, Marija Vučinović.
Ona je ocijenila da je oblast civilnog društva vrlo kompleksna i delikatna i da o njoj generalno postoje prilično velike predrasude.
Vučinović smatra da su one značajnim dijelom i uzrokovale trenutno stanje i ocjenu u Izvještaju CRNVO o okolnostima u kojima djeluje civilni sektor u u kome se navodi da u Crnoj Gori ne postoji povoljno okruženje za djelovanje civilnog društva, već samo preduslovi za njegovo funkcionisanje, što je daleko od evropskih i međunarodnih standard.
Ona je ocijenil da su oblasti saradnje Vlade sa civilnim sektorom napravljeni značajni pomaci zadnjih sedam godina uređenjem pravnog okvira za djelovanje NVO i izgradnju institucionalnih okvira za saradnju državnih organa sa NVO.
“Po prirodi stvari NVO imaju pravo na kritku rada državnih organa i po pravilu je to njihova uloga u smislu konstruktivne opozicije, tako da je dobro čuti njihov glas, ali smatram da je taj ton ponekad oštar a očekivanja velika”, rekla je Vučinović agenciji MINA.
Upitana da li smatra da je država dovoljno učinila za razvoj civilnog sektora, ona je kazala da može reći da je dosta urađeno, ali da uvijek može bolje i više.
“Dobro bi bilo da postoje uslovi za implementiranje propisanih standarda i to u svim oblastima, ali treba imati u vidu da su to procesi koji iziskuju vrijeme, jer je u osnovi svega zapravo potrebno uticati na promjenu svijesti svih nas o civilnom sektoru”, dodala je Vučinović, koja je i predsjednica Savjeta za razvoj nevladinih organizacija.
Prema njenim riječima, ono što je goruće neriješeno pitanje, u razvoju i unapređenju civilnog društva u Crnoj Gori jeste pitanje finansiranja iz javnih fondova.
Vučinović je ukazala da je Vlada, nakon razmatranja Analize institucionalnog okvira za vršenje poslova u vezi sa razvojem nevladinog sektora, zadužila ministarstva unutrašnjih poslova i finasnija da preduzmu odogovarjuće mjere da se ključno - problematično pitanje finansiranja NVO iz javnih fondova izmjenom i dopunom relevnantnih zakona riješi u toku ove godine.
„Vjerujemo da će u 2015. godini izmjenama odogovarajućih propisa biti stvoreni uslovi da se projekti NVO koji će se finansnirati iz javnih fondova povežu sa strateškim prioritetima javnih politika u pojedinim oblastima i tako stvore uslovi za ukupan društveni razvoj i finansijsku održivost NVO sektora u Crnoj Gori“, rekla je ona.
Komentarišući navode iz istraživanja da predstavnici nevladinih organizacija u različitim radnim tijelima imaju ograničen uticaj na izradu propisa, i da su nerijetko bili stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na članove tih tijela koji su iz državnih institucija, Vučinović je kazala da je to stav o kome se može polemisati i zavisi od subjektivnog doživljaja svakog pojedinca u radnim grupama.
“Upravo su u toku pripreme i formiranje radnih grupa za izmjene i dopune zakona o NVO sektoru. Predstavnik NVO sektora u pomenutoj radnoj grupi doprinijeće radu, a prijedlozi koje NVO budu preko svog predstavnika plasirale u grupi, uvažiće se u mjeri u kojoj to bude moguće”, kazala je ona.
Vučinović je napomenula na činjenicu u vezi korišćenja raspoloživih mehanizama za uključivanje civilnog sektora, da je ponekad loš odaziv i građana i NVO na skupove organizovane o nacrtima zakona, ali i na javne pozive za uključivanje u konsultacije prije javne rasprave.
“Pa kada se tome doda da ponekad ni svi organi ne realizuju u potpunosti obaveze iz Uredbi o saradnji i uključivanju NVO, rezultat ne može biti za pohvalu, a samim tim ni ocjena stanja”, rekla je ona.
Na predstavljanju Izvještaja saopšteno je da proces finansiranja NVO karakteriše kontinuirano kršenje zakona od Ministarstva finansija i neispunjavanje Zakonom propisanih obaveza“, a Vučinović se saglasila da u poslednje tri godine postoji problem zbog neimplementacije Zakona o NVO u dijelu finansijske podrške države projektima i programima NVO.
Ona je dodala da je to najproblematičnije pitanje, koje je od posebnog interesa za NVO, jer direktno utiče na njihovu održivost.
“Postoji samo jedan “siguran” izvor finasniranja od igara na sreću i to samo za šest oblasti, tako da projekti u oblastima ljudskih prava, ekologije, borbe protiv korupcije i slično, ne mogu biti finansirani iz tog fonda pa su NVO koje se bave ovim pitanjima upućene mahom na strane donatore”, pojasnila je Vučinović.
Ona je dodala da se nada da će to pitanje ove i početkom naredne godine biti riješeno, jer će Zakon o NVO i Zakon o igrama na sreću biti izmijenjeni upravo sa ciljem da se definiše novi model finasniranja.
Komentarišući navode da su neki od ključnih problema za nesmetano djelovanje nevladinog sektora direktni i indirektni pritisci kojima su bili izloženi njegovi aktivist, zbog iskazivanja kritičkih stavova prema vlasti, Vučinović je rekla da je jedan od pet principa saradnje definisanih startegijom saradnje Vlade i NVO iz 2009. godine “nezavisnost NVO i pravo na kritiku rada Vlade”.
"A lično nemam podataka-saznanja o slučajevima pritisaka, pa to ne bih mogla komentarisati", dodala je ona.
Vučinović je podsjetila da je normirano i učešće NVO predstavnika u procesu donošenja zakona i drugih instrumenata javnih politika, što je, kako je dodala, svakako preduslov za saradnju ali da kvalitet stvarne saradnje zavisi od obje strane u ovom procesu.
Ona je ukazala da Vlada od 2009. godine aktivo radi na razvoju saradnje sa civilnim sektorom i poboljšanju uslova za njihov rad donošenjem prvo Strategije saradnje, a potom i Startegije razvoja NVO, sa akcionim planovima realizacije.
Prema riječima Vučinović, u cilju jačanja saradnje i partnerstva sa civilnim sektorom Vlada je osnovala dva posebna tijela- Kancelariju za saradnju sa NVO i Savjet za saradnju, koji u drugom mandatu nosi naziv Savjet za razvoj NVO i u čijem sastavu je 11 predstavnika civilnog sektora.
Ona je rekla da su u svim ministarstvima i organima državne uprave imenovane „kontakt osobe“ za saradnju sa NVO i da je Crna Gora prva država koja je formalno uključila predstavnike civilnog sektora u radne grupe za pripremu pregovaračkih pozicija za pojedina pregovaračka poglavlja.
Vučinović je ukazala da je, takođe, u svim važnim strateškim dokumentima Vlade, NVO sektor prepoznat je kao partner koji može doprinijeti daljoj demokratizaciji društva i njegovom dinamičnom i održivom razvoju. Predstavnici NVO učestvuju i u nizu savjetodavnih i drugih tijela koje je osnovala Vlada ili resorna ministarstva.
Bonus video:
