Nakon što je predsjednik Filip Vujanović odložio potpisivanje ukaza o postavljanju ambasadora te zemlje u BiH, Radio Slobodna Evropa javlja kako se i u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine razmišlja o povlačenju bosanskohercegovačkog ambasadora iz Crne Gore.
Razlog je, kako navodi izvor RSE, to što Vujanovićeva odluka nema osnova i ocjenjuje se nekorektnom. O ovome bi se, kako navodi RSE, Predsjedništvo BiH moglo izjasniti već ove sedmice.
Državni sekretar za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore Vladimir Radulović ocijenio je da eventualno povlačenje ambasadora Bosne i Hercegovine iz Crne Gore ne bi bio dobar znak kada su u pitanju odnosi sa BiH i stabilizacija prilika u regionu.
Radulović je, u emisiji ''Replika'' na RTCG ocijenio da je rano za komentar takve informacije, s obzirom da se radi o medijskim spekulacijama i podsjetio da je predsjednik Vujanović samo odložio potpisivanje ukaza.
"Potpuno sam uvjeren da je ovakav stav predsjednika Vujanovića proistekao iz želje da ukaže na svu senzibilnost, kompleksnost i važnost problema za Crnu Goru, BiH i region i da omogući našim prijateljima u Sarajevu i BiH da na jedan otvoren, demokratski način, bez ikakvih pritiska dođu do svog konačnog stava. I da nakon toga uslijedi vrlo brzi odlazak ambasadora Crne Gore u Sarajevo i nastavaka rješavanja pitanja razgraničenja sa BiH, na tragu onoga što su državne komisije dvije države činile prethodnih šest godina'', kazao je Radulović.
Posljednjih nekoliko dana, Sutorina je postala top tema, kako u intelektualnim, tako i u političkim krugovima u Bosni i Hercegovini. Ovi prvi insistiraju na tome da Bosna i Hercegovina ne smije potpisati Ugovor o granici sa Crnom Gorom sve dok se ne riješi pitanje - čiji je ovaj pogranični pojas - bosanskohercegovački ili crnogorski.
Intelektualci u BiH se pozivaju na istorijske, geografske i političke fakte, a najdalje u tome ide Suad Kurtćehajić, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka i jedan od inicijatora, kako ističe, povraćajaa Sutorine Bosni i Hercegovini.
„Granice Bosne i Hercegovine su jasno utvrđene na Berlinskom kongresu i sa tim granicama je Bosna ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Te granice do danas njen parlament nije mijenjao, a Crna Gora je bila bez Sutorine tada i vijekovima prije. Mi možemo potpisati međudržavni ugovor sa Crnom Gorom samo onda kada se izvrši povrat Sutorine, ratifikovan u njihovom parlamentu. Ako to ne urade, mi moramo ići pred međunarodni sud“, poručuje Kurtćehajić.
„Na bazi analize geografskih karata, mi dokazujemo da je Sutorina od svog osnivanja u prvobitnoj bosanskoj državi, pa sve do 1964. godine kada se posljednji put prikazuje na karti. I to je dokazivo“, tvrdi Muriz Spahić, predsjednik Udruženja geografa BiH.
Višemjesečno nastojanje intelektualaca da se o Sutorini oglasi i državni parlament, urodilo je plodom. Krajem prošle sedmice, na dnevnom redu te zakonodavne institucije našla se i Rezolucija o Sutorini. Njome se traži da Zastupnički dom bh parlamenta ocijeni neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim Prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Predlagač, poslanik SDP-a, Denis Bećirović o tome kaže:
„Prije svega, treba da pokušamo da se dogovorimo, a ako to ne može, zašto se neko i u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori boji Međunarodnog suda pravde“, pita se Bećirović.
Konačan stav o Prijedlogu rezolucije o Sutorini, bosanski parlament će donijeti nakon što Ustavno-pravna komisija održi javnu raspravu o ovoj temi, a krajnji rok je 27. februar.
No, i prije toga je vidljivo kako i unutar sadašnje vlasti postoje različita viđenja o ovoj temi.
„Mi sada imamo goluba u ruci, a ako otvorimo Pandorinu kutiju, možemo završiti sa orlom nad glavom ili na grani“, ocjenjuje Zlatko Lagumdžija, ministar vanjskih poslova BiH.
„Rezolucija nije utemeljena i na neki način ona osuđuje sve ono što se do sada radilo. Ne spominje ni institucije, kako Vijeće ministara BiH, tako ni Povjerenstvo za utvrđivanje granice Bosne i Hercegovine sa Crnom Gorom“, smatra Borjana Krišto, zamjenica predsjedavajućeg Zastupničkog doma bosanskog parlamenta.
Nisu samo političari podijeljeni oko toga treba li ili ne Bosna i Hercegovina otvarati pitanje granica sa Crnom Gorom. I Zarije Seizović, profesor međunarodnog prava kaže da bi se ovim slučajem mogli ugroziti odnosi dvije zemlje, ali i evropski put Bosne i Hercegovine.
“Ja se ne mogu opredijeliti ni za, ni protiv, ali znam da je trenutno zatečeno stanje, a to je da su utvrđene granice AVNOJ-evske i da su one i međunarodne granice. U aktuelnom političkom trenutku, pored toga, možda za Bosnu i Hercegovinu ne bi bilo oportuno da ovo pitanje sada iznosi na dnevni red iz svih onih razloga iz kojih se Crna Gora može pojaviti kao jedan ozbiljan oponent evropskom putu Bosne i Hercegovine”, zaključuje Seizović.
Bilo kako bilo, pitanje Sutorine sve više zaoštrava odnose između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Bonus video:
