Izborne liste na lokalnim izborima, održanim 25.maja, nijesu bile važeće jer nije ispoštovana odredba u Zakonu o izboru odbornika i poslanika da na njima bude zastupljeno 30 odsto žena, saopštila je izvršna direktorica nevladine organizacije (NVO) Ženska akcija, Slavica Striković.
Ona je na panel diskusiji – Pozicija žena u političkim partijama u Crnoj Gori, podsjetila da nove kvote u Zakonu o izboru odbornika i poslanika o zastupljenisti žena u političkom životu, egzistiraju od marta i da su primjenjene na poslednjim lokalnim izborima.
"Tako freške zakonske odredbe nijesu ispoštovane. Izborne liste na poslednjim lokalnim izborima nijesu bile važeće", kazala je Striković.
Prema njenim riječima, nijedna izborna lista u Kolašinu nije važeća.
"Te liste nijesu važeće u smislu da najnovije odredbe kvota u Zakonu o izboru odbornika i poslanika nijesu ispoštovane. Nijedna izborna lista u Kolašinu nema 30 odsto žena", objasnila je Striković, navodeći da je slična situacija i u Plavu.
Ona je kazala da je izborna lista Demokratske partije socijalista, na poslednjim parlamentarnim izborima u Podgorici, bila nevažeća.
"Sadrži jako visok procenat žena, oko 41 odsto. Međutim nije ispunjen uslov da je na svakom četvrtom mjestu žena", rekla je Striković.
"Stanje u parlamentu govori koliko je inicijativa uspjela"
Izvršna direktorica Centra za ženska prava, Maja Raičević, podsjetila je da je ta NVO ove godine inicirala uvođenje kvota za učešće žena u političkom životu u Zakon o izboru odbornika i poslanika, predlažući da u grupi od tri, jedna osoba bude žena.
Ta inicijativa, kako je dodala, nije prihvaćena, već je uvedena obaveza za političke partije da na izbornim listama imaju 30 odsto žena.
"Suštinski ova promjena nije donijela mnogo. Stanje u parlamentu govori dosta o tome koliko je inicijativa uspjela. Imamo u ovom trenutku 15 odsto žena, što je broj po kome smo na začelju u regionu", rekla je Raičević.
Prema njenim riječima, rezultat propisa je taj da su političke partije ispoštovale formalno obavezu da imaju 30 odsto žena na listama, ali da su, kako je navela, njihove pozicije bile takve da nijesu mogle biti birane u Skupštini Crne Gore.
"To je jedan dobar pokazatelj kako se manipuliše Zakonom na način da se sposobnost donošenja odluka drži na strani muškaraca", smatra Raičević.
Kako je ocijenila partijska politika je nešto što je dominantno, navodeći da je na nižem nivou solidarnost između samih žena u parlamentu i svijest o potrebi da razvijaju rodnu ravnopravnost i da obazbijede i drugim ženama koje dolaze učešće u radu parlamenta.
Samo jednu parlamentarnu partiju u Crnoj Gori vodi žena
Novinarka Monitora, Milka Tadić Mijović, kazala je žena gotovo da nema u vrhovima političkih partija, iako je od donošenja Ustava i novih zakonskih rješenja prošlo više godina.
"Samo jednu parlamentarnu partiju u Crnoj Gori vodi žena, a rodna balansiranost nije uspostavljena ni u izvršnim ni glavnim odborima većine političkih partija", navela je Tadić Mijović.
Ona je rekla da je u Izvršnom odboru Demokratske partije socijalista nešto vise od deset odsto žena, a da je najveća zastupljenost u crnogorskim parlamentarnim partijama u Socijalističkoj narodnoj partiji.
"Da bi došlo do suštinske promjene, čini se da su neophodne promjene u političkim partijama, čije rukovodeće i organizicione strukture nemaju balansiranu rodnu zastupljenost", rekla je Tadić Mijović.
Tatjana Perović iz Demokratskog fronta smatra da je pogrešno ući u politiku zbog ekonomskog interesa.
"Ako ulazimo iz ekonomskog interesa onda ne dobijamo da žene odlučuju upravo onako kako treba da odlučuju i trentno ne vidim kako će se situacija u Crnoj Gori u budućnosti prmijeniti da ima više žena u političkom životu", kazala je Perović.
Nataša Vuković iz Socijalističke narodne partije kazala je da je glasala protiv odborničke liste na kojoj je ona bila, jer, kako je navela, nije imala mogućnosti u tom trenutku da se izbori da na svaka tri mjesta bude po jedna kandidatkinja za odbornicu.
Bonus video:
