Politićki direktor Demokratske partije socijalista (DPS) Tarzan Milošević i članica Predsjedništva DPS Sanja Vlahović razgovarali su u Ulcinju sa članovima Opštinskog odbora (OO) DPS Ulcinj u proširenom sastavu, upriličenom u okviru akcionog plana kampanje DPS o članstvu Crne Gore u NATO.
Milošević je, kako je saopšteno iz DPS-a, na početku dijaloga sa članovima OO DPS Ulcinj istakao da članstvo u NATO nije samo članstvo u vojnom savezu, već i u najmoćnijoj političko-vojnoj asocijaciji.
On je kazao da će se investitori uvijek radije opredijeliti da svoj novac ulože u države koje su trajno bezbjedne i stabilne, a NATO, dodao je, upavo takav status osigurava svojim članicama.
"Ovdje se sukobi motivisani vjerskom i nacionalnom netrpeljivošću smjenjuju na nekoliko decenija i to nas sprječava da se kontinuirano razvijamo”, rekao je Milošević.
“Milošević je naglasio da je Crna Gora okružena državama koje su već članice NATO saveza, te da ne smijemo sebi dozvoliti da ostanemo usamljeni u tako moćnom okruženju”, kaže se u saopštenju DPS-a.
Navodi se da nas iskustva života na uvijek turbulentnom Balkanu uče da ne smijemo prepustiti slučaju i toku istorije život budućih generacija.
“Ovdje se sukobi motivisani vjerskom i nacionalnom netrpeljivošću smjenjuju na nekoliko decenija i to nas sprječava da se kontinuirano razvijamo”.
Zato je, kako je rekao, obaveza naše generacije da svima koji dolaze obezbijedi život lišen straha od potencijalnih sukoba po bilo kom osnovu.
“Kako bi mogli da budu fokusirani na društveni i ekonomski razvoj, kako uže zajednice u kojoj žive, tako i čitave države”. Članstvo u NATO nas oslobađa svih velikodržavnih ideja koje su uvijek postojale u ovom regionu i čuva postojeće granice svojih država članica. Bilo kakav konflikt sa članicom NATO saveza smatra se udarom na sam savez i podrazumijeva zajedničku reakciju“, rekao je Milošević.
Neutralnost je skupa
On je dodao da bi neutralnost skupo koštala državu, i da bi to podrazumijevalo obezbjeđivanje glomaznog i skupog vojnog sistema, vraćanje obaveznog služenja vojnog roka i usamljenost u slučaju bilo kakvog sukoba na globalnom ili regionalnom nivou.
“Zato je NATO, kao kolektivni sistem bezbjednosti, najbolja opcija za Crnu Goru i sve njene građane2, poručio je Milošević.
Kako je kazao, NATO svim državama članicama pruža jednako pravo glasa i sve odluke se donose konsenzusom.
“Zbog toga moramo biti tamo gdje se donose odluke koje se tiču čitavog svijeta, da bismo mogli da odučujemo o svojoj sudbini i svojoj budućnosti. Jednom smo se uvjerili kako izgleda kada se ne pitamo mi, već drugi odlučuju o nama. To više sebi ne smijemo da dozvolimo“, rekao je Milošević.
Referendum nije potreban
Prema njegovim riječima, u Skupštini postoji dvotrećinska većina za odluku o članstvu u NATO i zato je, dodao je, referendum nepotreban trošak.
“Tu dvotrećinsku većinu čine, između ostalih, i predstavnici partija koje zastupaju interese manjinskih naroda. Zato je potrebno da ta podrška iz Skupštine dobije uporište i u javnosti“, zaključio je Milošević.
Vlahović: Kao član NATO brže ćemo ispuniti međunarodne standarde
Sanja Vlahović je istakla da NATO nije samo vojna, nego političko-vojna organizacija, a članstvo u njoj podrazumijeva dalji dinamični razvoj socijalne politike, kulturnog, naučnog, obrazovnog i ukupnog društvenog miljea.
Crna Gora će, ocijenjeno je iz DPS-a, kao članica NATO saveza, imati pomoć ostalih država članica za napredak u različitim sferama.
“NATO integracija čini komplementaran proces procesu pristupanja Evropskoj uniji i omogućava brže ispunjavanje međunarodnih standarda čiji je prioritetni cilj bolji kvalitet života svakog pojedinca, u svim segmentima života“, kazala je Vlahović.
Ona je navela primjer jednog od fondova koje NATO pruža za razvoj nauke i prioritetnih istraživanja.
“NATO program za mir i bezbjednost je instrument politika za unaprijeđenje saradnje i dijaloga sa svim partnerima putem nauke i inovacija i ima za cilj da doprinese bezbjednosti i stabilnosti primjenom najboljih tehničkih ekspertiza u rješavanju problema sa globalnim posljedicama kao i da odgovori na prioritetne oblasti koje su identifikovane u novoj politici partnerstva”, rekla je Vlahović.
Ministarstvo nauke je, dodala je, kontakt za program Nauka za mir i bezbjednost od 2006 godine.
“Prioriteti koji su prepoznati od strane crnogorske naučne zajednice uglavnom se odnose na: odbranu od terorizma, kontrolu nad drugim bezbjednosnim prijetnjama i sajber bezbjednost koja je trenutno najveći prioritet. Njihov godišnji budžet za ovaj program je 12 miliona EUR, a minimalna vrijednost projekta je 300 hiljada EUR”, pojasnila je Vlahović.
Ona je zaključila da, prema posljednjim istraživanjima, ulazak Crne Gore u NATO podržava 42 odsto građana i da na povećanju te podrške treba nastaviti predano raditi kroz otvoren dijalog sa svima.
Bonus video:
