Referendum o ulasku Crne Gore u NATO nije realno rješenje jer je država opredjeljenje za članstvo u Alijansi već definisala 2006. godine usvajanjem Deklaracije u Skupštini, rekao je ministar pravde Duško Marković.
On je danas razgovarao sa studentima Fakulteta za državne i evropske studije, u okviru javnog dijaloga na temu Snagom činjenica i argumenata do stava o članstvu u NATO.
Upitan da li je bolje da odluka o članstvu o NATO-u bude donešena u parlamentu ili na referendumu, Marković je kazao da referendum nije racionalno rješenje.
„Opredjeljenje za NATO već smo definisali 2006. godine u Skupštini, to nije odluka Vlade. Naše opredjeljenje za NATO poizilazi iz Deklaracije u Skupštini, a nju su izglasali predstavnici naroda“, objasnio je Marković.
On je kazao je da će, ako Crna Gora dobije poziv za članstvo u NATO u septembru, Vlada nastaviti u narednih godinu da ispunjava ostale pretpostavke i uslove za formalno i suštinsko članstvo u Alijansu.
Marković je rekao da su terorizam i organizovani kriminal najozbiljnije prijetnje savremenog čovječanstva i sigurnosti svake države pojedinačno, navodeći da sajber kriminal ostaje glavna bezjedonosna prijetnja za čovječanstvo.
„Nijedna država, bez obzira koliko je razvijena nema dovoljno razvijene mehanizme da se toj vrsti kriminala suprotstavi“, naveo je Marković.
Prema njegovim riječima, jedino NATO u ovom trenutku, kako kolektivni sistem bezbjednosti, razvija mehanizme u pogledu opreme, novca i znanja da se suprotstavi sajber kriminalu.
Marković je kazao da nijedna država nije u stanju da sama, svojim potencijalom samostalno odgovori na bezbjedosne izazove, pogotovu, kako je naveo, male države kao što je Crna Gora.
„Članstvom u NATO, kao sistemom kolektivne bezbijednosti, Crna Gora osigurava svoju sigurnost, ustanovljava pravilo da sačuva svoju bezbijednost, a na taj način stvori pretpostavke za razvoj napredak društva u cjelini“, rekao je Marković.
Kako je naveo, države u regionu Balkana nemaju razvijene mehanizme i sposobnosti da bi bili unaprijeđeni mehanizmi i metode kojima bi se spriječili sukobi.
„NATO je taj bezbjedonosni okvir koji nam tu bezbjednost nudi. NATO je sef sigurnosti za Crnu Goru“, ocijenio je Marković.
On je rekao da bi u Crnoj Gori, ukoliko bi država bila neutralna, moralo da se uvede služenja vojnog roka, i da ne bi mogla da obezbijedi potrebnu vojsku po sistemu ugovora.
Marković je kazao da ukoliko je država neutralna, mora imati mnogu veću vojsku, tehnički opremljeniju, a da to "veoma košta".
Kako je objasnio, Vojska Crne Gore ne bi mogla imati oko dvije hiljade vojnika, već bi, kako je kazao, morala biti na nivou od četiri ili pet hiljada vojnika.
„Ne možete četiri ili pet hiljada vojnika obezbijediti po sistemu ugovora, već bismo morali da pređemo na sistem služenja vojnog roka, odnosno uvođenja vojne obaveze“, objasnio je Marković.
On je kazao da NATO funkcioniše po principu koncenzusa, i da se odluke ne donose bez dogovora.
„Crna Gora može da ne prihvati učešće u nekoj misiji NATO-a, bilo da je ona mirovna ili da je ratna, bez ikakvih posledica“, precizirao je Marković.
On je kazao da nema države koja je ušla u NATO, a da nije povećala svoj bruto domaći proizvod za nekoliko puta. „Mi mislimo da će Crna Gora imati takvu vrstu benefita, jer naša ekonomija je otvorena ekonomija“, dodao je Marković.
Studenti su pitali Markovića kako ocijenjuje dosadašnji dijalog Vlade sa građanima o članstvu u NATO.
On je kazao da se ranije dijalog o članstvu, odvijao preko institucija.
„Nijesmo do sada imali dovoljo razvijen dijalog komunikacije sa građanima da bismo objasnili prednosti i eventualne nedostatke članstva u NATO-u i ovo što sada radimo je iskorak u tom pravcu“, naveo je Marković.
On je kazao da je cilj Vlade da što više građana dobije tačne i pozdane informacije, navodeći da oni treba da odluče o članstvu.
Na pitanje da li će NATO postaviti baze u Crnoj Gori, nakon ulaska države u članstvo, i da li će to uticati na ekologiju, Marković je rekao da vodeće države Alijanse imaju najizgrađenije ekološke standarde.
„Još nisam čuo da je prema Crnoj Gori upućen zahtjev da treba da svoju teritoriju ponudi za NATO baze. To nije obaveza. Siguran sam da Crna Gora neće nikada doći u takvu poziciju“, naveo je on.
Kada bi se taj zahtjev uspostavio, kako je kazao, Crna Gora bi donosila odluku o tome.
Bonus video:
