Na inicijativu poslanika DPS-a rasprava o ustavnim promjenama je prekinuta na deset minuta kako bi se poslušao stenogram sa navodima poslanika Nebojše Medojevića iz (DF), za koje predstavnici vladajuće partije tvrde da ima uvredljivi karakter.
Medojević je ranije kazao da "vjeruje da Crnogorci imaju osjećaj morala i etike, kao i da su neki eksperimenti pokazali da neke zivotinje pokazuju osjecaj za pravdu”, što je izazvalo žestoku reakciju poslanika DPS.
Zoran Vukčević (DPS) tvrdio je da je Medojević kazao da neke životinje imaju veći osjećaj za pravdu nego DPS.
”To prelazi sve granice i tražim pauzu dok se ne izvini čovjek koji je išao u kampove za obuku da bi rušio vlast u Crnoj Gori, koji je radio sa mafijom iz zemunskog klana... Neka ide tamo gdje je navikao ovo da radi”, kazao je Vukćević.
Da bi parlament usvojio ustavne promjene, koje su ključni uslov EK za otvaranje pregovora o 23. i 24. poglavlju, potrebna je dvotrećinska podrška, odnosno glasovi 54 poslanika.
Vladajuća koalicija u parlamentu ima 45 poslanika, i sa devet poslanika SNP-a bila bi obezbijeđena potrebna većina za izmjene Ustava.
Šef parlamenta Ranko Krivokapić kazao je da rad na ustavnim izmjenama traje dvije godine, a da je Ustavni odbor uspio da posao završi u toku 14 svojih sjednica.
"Došla je politička moć u Odbor i ona je odradila najvažniji posao. Ovo su prve ustavne promjene u nezavisnoj Crnoj Gori. Ovakvih rješenja nema u uporednom iskustvu, naša rješenja su korak dalje. Iskustvo nas je naučilo da ne postoji model koji rješava probleme već nam pomogne u rješavanju tih problema", istakao je on.
Krivokapić je podsjetio da je Venecijanska komisija dala tri mišljenja za dvije godine o izmjenama Ustava:
"Ta otvorenost VK prema nama je poruka da se na dobrom radu gradi povjerenje".
Jasavić: Moć u rukama jedna osobe
Poslanica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić kazala je da su ustavne promjene potreba opozicije i crnogorskih građana, kao i da je važeći Ustav pretjerano nagomilao ovlašćenja predsjednika Vrhovnog suda koji.
"U rukama jedne osobe je skoncentrisana velika moć. To je rezultiralo moći predsjednika Vrhovnog suda da dozvoli sebi da zabrani poslanicima da komentarišu pravosnažne sudske odluke. To se samo u Crnoj Gori moglo desiti", ocijenila je ona i dodala da je slična situacija i sa tužilaštvom.
"Loš rad i zavisno sudstvo omogućilo je zloupotrebe državnih resursa u partijske svrhe i nagomilavanje problema u izbornom procesu. Probleme koje smo stvorili Ustavom iz 2007, sada rješavamo uz pomoć zvaničnika iz Evropske unije".
U partiji Darka Pajovića podržavaju ustavne izmjene jer je to prvi dio obaveza Crne Gore na evropskom putu
U partiji Darka Pajovića podržavaju ustavne izmjene jer je to prvi dio obaveza Crne Gore na evropskom putu.
Ona smatra da je važno da pet sudija Ustavnog suda predlaže nadležno radno tijelo Skupštine, a ne predsjednik.
Jasavić je pozdravila rješenje da se predsjednik Sudskog savjeta bira iz redova uglednih pravnika, na osnovu javnog konkursa.
"Pozdravljamo rješenje koje se vezuje za takozvani zlatni glas predsjednika Sudskog savjeta, koji se bira dvotrećinskom većinom u Sudskom savjetu", kazala je ona.
Prema njenim riječima, predsjednika Vrhovnog suda treba da bira i razrješava Skupština, na predlog Sudskog savjeta, uz prethodno mišljenje opšte sjednice Vrhovnog suda, nakon postupka javnog oglašavanja. "Hoćemo da imamo autorativne ličnosti u sudovima. Hoćemo transparentne procedur i one koji su spremni da državu naprijed, kvalitetne kadrove koji neće biti tu da ispunjavaju nečije želje", zaključila je Jasavić.
Lekić: Ako ne bude preokreta, nećemo do kraja podržati
Lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić kazao je da taj opozicioni savez ostaje pri svojim zahtjevima da ne zastarijevaju djela iz kriminala i da to bude ustavna norma, da je potreban reizbor sudija, da Sudski i tužilački savjet, kao i predsjednika Vrhovnog suda treba birati u parlamentu.
"Ako danas bude ovdje preokreta usvojićemo zajedno ustavne promjene, ako ne, mi nećemo do kraja podržati, iako se slažemo sa mnogim odredbama", dodao je Lekić.
Prema njegovim riječima, važeći Ustav, makar imao i slabosti, nije bio smetnja da se tužioci i sudije bore sa kriminalom.
Lekić je rekao da je ka DF u posljednje vrijeme bilo provokacija i iz sudskih i političkih instanci, navodeći da i u strukturama vlasti i pravosuđa postoje strukture koje su protiv pregovora sa EU.
On je ukazao da je predsjednica Vrhovnog suda eksplicitno za Ustavni sud navela da je politička institucija, navodeći da je i to bio doprinos padu nivoa čitavog pravosudnog sistema.
Velizar Kaluđerović iz Socijalističke narodne partije (SNP)ocijenio da je veoma značajno što će se nosioci najznačajnijih funkcija birati kvalifikovanom dvotrećinskom većinom, što, kako smatra, podrazumijeva postizanje visokog stepena saglasnosti.
On smatra i da je značajno što predsjednik Vrhovnog suda ubuduće neće biti i predsjednik Sudskog savjeta, kao i što neko ko je jednom izabran za sudiju ili predsjednika Ustavnog suda to više ne može biti.
SNP se u izmjenama i dopunama prijedloga ustavnih amandmana zalažu da predsjednika Vrhovnog suda biraju u parlamentu dvotrećinskom većinom, a ne da se izbor završava u Sudskom savjetu gdje će se birati dvotrećinskom većinom, navodeći da vjeruje da će se lako saglasiti.
"Aktuelni društveni trenutak demokratskog razvoja do kog je u ovom trenutku stgla Crna Gora, zahtijeva da se pečat izboru predsjednika vrhovnog suda da ovdje u parlamentu, pritom je kvalitativno drugačiji psotupak kandidovanja, dakle ide od opšte sjednice Vrhovnog suda, ide preko Sudskog savjeta i ovdje ga dvotrećinski biramo. Mislimo da je to u interesu svih u Crnoj Gori", dodao je Kaluđerović.
On je saopštio i da se zalažu da se vremenski interval između dvotrećinskog glasanja i deblokirajućeg glasanja sa jednog pomjeri na tri mjeseca jer misle da je jedan mjesec između dva glasanja nedovoljno sitmulativan za traženje kompromisa«.
Kaluđerović je upozorio da amandman DPS-a na ustavni zakon, kojim se traži da se rok za usklađivanje zakona sa amandmanima sa 45 dana pomjeri na godinu, znači da se tek nakon isteka godinu i još nekoliko mjeseci može početi kadrovski postupak za izbor nosilaca sudske vlasti.
On je pitao da li je situacija u pravosuđu, sudstvu, tužilaštvu i Ustavnom sudu takva da godina ne predstavlja ništa i pozvao kolege da se, kako je rekao, okanu toga i ne čine to.
Govoreći o ustavnim promjenama, Suljo Mustrafić iz Bošnjačke stranke je kazao je da su one ključne za nezavisno i efikasno sudstvo, kao i da se njima smanjuje politički uticaj na pravosuđe.
Mustafić je kazao i da je podrška koju su izmjene dobile na odboru potvrda da su spremni da se postižu kompromis i konkretne rezultate.
Predstavnik BS kazao je da će ta partija podrškom ustavnih izmjena biti dio reformskog procesa.
Predstavnik BS kazao je da će ta partija podrškom ustavnih izmjena biti dio reformskog procesa
Andrija Popović iz Liberalne partije kazao je da su toj partiji koja nije učestvovala u kreiranju, predloženi amandmani prihvatljivi.
"Budućnost države će u velikoj mjeri zavisiti od VDT-a", kazao je Popović, podsjećajući da se ta partija zalagala za dvotrećinski izbor tužioca.
Vladajuća koalicije i opozicija su prije 15 dana postigle dogovor sa opozicijom da se VDT, sudije Ustavnog suda i četiri istaknuta pravnika za članove Sudskog savjeta biraju dvotrećinskom većinom u prvom, odnosno tropetinskom u eventualno drugom krugu glasanja.
Poslanici će se danas izjasniti i o izmjenama i dopunama koje su na taj predlog amandmana podnijeli SNP i Pozitivna koje traže da parlament dvotrećinskom većinom bira i razrješava predsjednika Vrhovnog suda, dok je Milićeva partija predložila i da se sastav Tužilačkog savjeta normira Ustavom.
Galerija
Bonus video:
