Zakon o lobiranju mora odrediti stroga pravila prema kojima će budući lobisti morati da prođu posebnu obuku kako bi razlikovali lobiranje od korupcije, ocijenio je član Savjeta Društva lobista Crne Gore dr Balša Kašćelan.
On smatra da će Zakon o lobiranju biti sredstvo borbe protiv korupcije, samo ako budući lobisti znaju da podvuku crtu razlikovanja između lobiranja i korupcije. Da bi to rješila na najbolji način, smatra Kašćelan, država mora tražiti posebnu obuku za buduće lobiste.
“Oni moraju da poznaju aktivnosti kojima smiju da se bave, predviđena mjesta na kojima je lobiranje dozvoljeno, kao i propisane usluge koje lobisti mogu i smiju da pružaju. Budući lobisti moraju znati način prijavljivanja troškova, tehnike i metode kojima se smiju služiti, ali i da jasno razlikuju metode korupcije od metoda lobiranja. Potrebno je poznavati strategije lobiranja kako ne bi sebe i druge odveli na stranu prekršajne i krvičnopravne odgovornosti”, smatra Kašćelan.
Vlada Crne Gore najavila je usvajanje Predloga zakona o lobiranju
Krajem prošle godine Vlada Crne Gore najavila je usvajanje Predloga zakona o lobiranju, kojim bi se lobiranje uvelo u normativne okvire i olakšalo pozicioniranje Crne Gore u Evropskoj uniji (EU). Iz Vlade je tada najavljeno da će novi zakon biti jedan od instrumenata u borbi protiv korupcije.
U predlozima koje je Društvo lobista Crne Gore uputilo Radnoj komisiji za pisanje Zakona o lobiranju navodi se da budući lobisti moraju odlično poznavati zakone i način na koji se donose.
“Jedna faza lobiranja je i izrada studija slučaja i projekcija djelovanja budućih zakona u praksi, što nije lak posao i u sebi krije mnoge zamke. Treba pomiriti naizgled suprotstavljene strane - praksu i teoriju.
Zbog sveobuhvatnosti tema traži se da lobisti odlično vladaju konkretnom materijom i imaju šire obrazovanje koje se stiče završetkom fakulteta”, tvrdi Kašćelan.
Brisel ohrabruje usvajanje zakona o lobiranju
Mada uređenje prostora u kojem djeluju lobisti nije uslov za članstvo u EU, Kašćelan tvrdi da Brisel ohrabruje usvajanje zakona o lobiranju. Podsjećajući da su se zemlje zapadne Evrope sa lobiranjam sretale u vrijeme kada su već imale jake demokratske institucije, Kašćelan ističe da su u većini evropskih zemalja, umjesto zakonima, pravila za lobiste određena uredbama i poslovnicima.
Tako je, između ostalog, Evropski parlament prije 10 godina usvojio ''Pravila procedure'' koja se odnose na rad interesnih grupa i lobista. Crna Gora nije jedina zemlja u regionu bez zakona o lobiranju. U Srbiji i Hrvatskoj zakoni su još u formi nacrta, dok Slovenija ima Zakon o zaštiti integriteta državnih funkcionera, koji reguliše pitanje lobiranja.
“Treba reći da i u državama gdje neformalna pravila i propisi i dalje vode prevagu, pitanje formalnijeg regulisanja lobističke profesije postaje sve aktuelnije. Politički skandali koji potresaju neke države naglašavaju nepropisan uticaj pojednih grupa na donosioce odluka.Kao rezultat imate veću potrebu javnosti da se pitanje lobiranja pravno reguliše ”, kazao je on.
Zakon mora u javnosti razbiti predrasude o lobiranju
Kašćelan ističe da zakon mora u javnosti razbiti predrasude o lobiranju, upozoravajući da lobiranje i korpcija nemaju ništa zajedničko. On priznaje da kompanije i podmićivanjem mogu obezbijediti uticaj u državnim institucijama i spriječiti donošenje zakona koji im ne odgovaraju, ali je taj potez neisplativ na duže straze.
Opširnije u štampanom izdanju...
Bonus video:
