Zemlje koje pristupaju EU se suočavaju s izazovima koji proizlaze iz zlonamjernog stranog uplitanja i kampanja dezinformacija, navodi se u kompromisnim amandmanima na Nacrt izvještaja o stranom uplitanju u sve demokratske procese u Evropskoj uniji, uključujući i dezinformacije, prenosi portal RTCG.
Kako se navodi o tom dokumentu, u koji je TVCG imala uvid, sjutra će glasati članovi Odbora za strano uplitanje u Evropskom parlamentu (EP).
Među kompromisnim amandmanima, o kojima će se izjasniti poslanici EP, navodi se da su nedavni događaji pokazali da nedostatak proširenja ima ozbiljnu stratešku cijenu “budući da je Zapadni Balkan područje strateške i geopolitičke konkurencije i da su neke od njegovih zemalja sklone destabilizaciji, ugrožavajući sigurnost i stabilnost kontinenta”.
Poslanici ističu i da treće zemlje iskorištavaju ranjivosti u regionu, kroz strateška ulaganja i kampanje dezinformacija, čiji je cilj da negativno utiču na rastuću euroatlantsku orijentaciju i stabilnost pojedinih zemalja i promjena orijentacija regije u cjelini.
“Rusija koristi svoj uticaj u Srbiji pokušavajući da destabilizuje i da utiče na susjedne suverene države: u Bosni preko Republike Srpske, u Crnoj Gori preko prosrpskih osjećanja u zemlji, kao i Srpske pravoslavne crkve, i na Kosovu korišćenjem i potpirivanjem postojećih tenzija na Sjeveru”, ističe se u jednom od kompromisnih amandmana.
Podvlači se da je agresorski rat Rusije protiv Ukrajine učinio očigledinijim vezu između pokušaja strane manipulacije informacijama i prijetnji EU i njenom neposrednom susjedstvu, Zapadnom Balkanu i zemljama Istočnog partnerstva, i uticaj na globalnu bezbednost i stabilnost;
“Ruski rat punih razmjera u Ukrajini učinio efekte miješanja Rusije u demokratske procese još očiglednijim, koji su počeli mnogo prije invazije, a zasnovani su na istorijskom revizionizmu”, navodi se u amandmanima.
U dokumentu se, kako prenosi RTCG, naglašava da Rusija i dalje ima značajan uticaj na Zapadnom Balkanu, i da ima moć da utiče na regionalne pokušaje pomirenja, integracije i reformi u pravcu demokratizacije.
U amandmanima na izvještaj ističe da je Srbija, zemlja kandidat za članstvo u EU, postala sigurno utočište za neke ruske kompanije koje žele da izbjegnu ili zaobiđu sankcije koje je uvela EU, jer je u toj zemlji od jula 2022. više kancelarija RT (Russia today) u Beogradu, koji je pokrenuo svoj onlajn servis vijesti na srpskom jeziku.
Poslanici EP u jednom od amandmana izražavaju zaljenje zbog nedostatka napretka i kontinuiranog sporog ritma procesa proširenja Zapadnog Balkana, što je dovelo do "smanjenja podrške EU i frustracije među stanovništvom Zapadnog Balkana".
Osuđuju nastavak pokušaja Rusije da izvrši uticaj na Zapadni Balkan, “što se mora shvatiti kao dio šire strategije za promovisanje autoritarizma u Evropi.
Ističe se i zabrinutost zbog nedavnih saznanja da je Srbija zemlja koja je najpodložnija zlonamjernom stranom uticaju na Zapadnom Balkanu, posebno iz Rusije i Kine, i da Srbija još nije primijenila sankcije Rusiji i da se nije uskladila sa spoljnom politikom EU.
Poslanici od EU očekuju da osnaže resurse u oblasti stateških komunikacija, kako bi se suzbile dezinformacije, čiji je cilj podrivanje interesa i vrijednosti EU.
Bonus video:
