Srpski jezik kao službeni treba da bude rame uz rame sa crnogorskim i to, s obzirom na rezultate popisa stanovništva, nikome ne bi trebalo da bude sporno, kazao je Miloš Spajić iz Nove srpske demokratije.
"Nakon objavljivanja rezultata popisa konačno smo dobili prikaz realnog stanja u Crnoj Gori. Sa obzirom na to da je popis sproveden profesionalno i korektno, mislim da niko nema pravo da se buni, te da su rezultati pokazatelj realnog stanja u našoj državi. Popis, kao jedan od dokumenata koji prikazuje realno stanje, sa sobom donosi kreiranje politika u skladu sa pokazateljima i promjenama koje se dese, a rezultati ovog popisa pokazali su da su određene stvari u Crnoj Gori zrele za promjenu i prilagođavanje realnosti", saopštio je on.
"Činjenica da se pokazalo da u Crnoj Gori većina stanovništva govori srpskim jezikom 43,18 % nameće nam da se o tome razgovara u Parlamentu, te da mi koji se izjašnjavamo kao Srbi budemo po pitanju jezika izjednačeni sa onima koji se izjašnjavaju kao Crnogorci. Dakle, niko neće ukidati nikome pravo da govori crnogorskim jezikom, ali svakako da Srbi trebaju imati srpski jezik kao službeni jezik u Crnog Gori rame uz rame sa crnogorskim i to sa obzirom na rezultate popisa nikome ne bi trebalo da bude sporno, jer to samo pokazuje međusobno poštovanje i uvažavanje", dodaje on.
Ukazuje i da Srbi, prema rezultatima popisa, čine 32,93 odsto stanovništva Crne Gore, pa smatra da to podrazumijeva "određene korake ka unapređenju statusa srpskog naroda u našoj državi".
"Opet, kao kad je u pitanju jezik, to ne znači bilo kakvo ugrožavanje bilo koga već samo međusobno uvažavanje i poštovanje u skladu sa realnim stanjem u državi", piše Spaić.
Osvrnuo se i na podatke koji se tiču osoba sa invaliditetom.
"Ono što želim posebno istaći kao neko ko je u tome lično učestvovao jesu podaci koji se odnose na lica sa invaliditetom koji su se na taj način po prvi put našli na popisnom listu. Sa obzirom da Crna Gora još nema bazu podataka lica sa invaliditetom koja je jedinstvena, podaci dobijeni pitanjima koji su se mojim predlogom našli među popisnim pitanjima daće odličnu osnovu za kreiranje politika prema licima sa invaliditetom, kao i mogućnost da se omogući kontrola i efikasnije i svrsishodnije djelovanje države kada je u pitanju ova grupacija. Podsjećanja radi, pitanja su bila kao prvo da li imate rešenje o invaliditetu, kao drugo ko vam je izdao dato rešenje, uz ponuđenih pet odgovora, te na kraju koju vrstu invalidnosti imate, senzorni, motorički ili psiho-socijalni invaliditet. Putem ovih podataka dobili su se jasni rezultati koji omogućavaju jasnu sliku koliko lica sa invaliditetom ima po osnovnim vrstama invalidnosti, te ko je izdao rešenja koja potvrđuju da je neko lice sa invaliditetom, pa se na taj način omogućava izvršnoj vlasti da izvrši kontrolu dosadašnjih, a pogotovo u buduće izdatih rešenja, čime će se unaprediti status lica sa invaliditetom i sistem dovesti u red i po ovom pitanju", kaže Spaić.
Bonus video:
