Pet godina nakon dolaska Veselina Veljovića na čelo policije, Evropa je ocijenila da je policija korumpirana i politizovana, ne vodi finansijske istrage i nema rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Da se nije neko iznenadio?!
Da nije Veljović smjestio iza rešetaka ijednog tajkuna i utvrdio da je protivzakonito pribavio imovinu? Je li se za pet godina ikada usudio da uhapsi korumpiranog ministra ili da se pozabavi biznisima bivšeg premijera i njegove familije?
Da li je smio i htio da hapsi šefove organizovanog kriminala? Je li stisnuo petlju da se ozbiljnije pozabavi nekom privatizacijom? Da nije istražio neki slučaj korupcije u vrhu policije i nezakonitog bogaćenja nekog policijskog inspektora?
Brisel nam je rekao ono što smo i sami znali. Ono što smo govorili i zbog čega nas je šikanirao Prvi policajac, tvrdeći da smo neprijatelji države. Ali, Evropa traži rezultate, a Veselin Veljović za pet godina ničim nije pokazao da je u stanju da ih obezbijedi. Da li će snositi odgovornost? Jesu li prioritet reforme i integracije ili status quo? Da li je Veljovićev pravi posao da zaštiti ili uhapsi kriminalce?
Od njegovog dolaska povjerenje u policiju je dodatno urušeno, a rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala se svode na najniže nivoe društvene i kriminalne hijerarhije, dok policija krši ljudska prava nezakonito prisluškujući građane.
Da li su ti razlozi dovoljni da Veljović bude smijenjen ili je, u stvari, zaslužio nagradu u vidu novog mandata. Možda i još jednu kuću na Žabljaku.
Prema zvaničnim podacima, u prošloj godini građani su policiji prijavili 43 slučaja korupcije. U istom periodu MANS-u je prijavljeno skoro deset puta više. Treba li još argumenata na temu povjerenja u policiju?
Odluka Agencije za zaštitu ličnih podataka je potvrdila da je policija nezakonito pristupala podacima u posjedu telekomunikacionih operatera.
Odnosno, uz puno znanje i uključenost direktora, policija je svjesno protivzakonito proširila ovlašćenja u dijelu pristupa podacima o ličnostima i krši pravo na privatnost građana koji su predmet nezakonitog praćenja.
Istovremeno, ista ta policija navodno štiti pravo na privatnost građana od Ministarstva unutrašnjih poslova, pa je zato zabranila Unutrašnjoj kontroli da pristupi njenim bazama podataka.
Tu nije kraj cinizmu, jer je direktor policije koja godinama nezakonito prisluškuje građane tvrdio da su im takva ovlašćenja potrebna kako bi se efikasnije borili protiv korupcije i organizovanog kriminala. A šta je sa rezultatima?
Policija je, na čelu sa Veljovićem, otvorila nekoliko korupcijskih afera, tvrdeći da je budžet države oštećen za višemilionske iznose. Kako je vrijeme prolazilo, tako se procijenjena štete topila, a većina optuženih, za koje je policija navodno prikupila sve dokaze, su oslobođeni.
U toku njegovog mandata hapšeni su sitni šverceri i preprodavci droge, pa su ga nazvali petarda mojkovačkog klana. Istovremeno, Darko Šarić je neopaženo napustio Crnu Goru, a policija nije ni takla njegovu imovinu u Crnoj Gori. Vrhunski primjer (ne)efikasnosti. Mora da su bili zauzeti slušanjem nas, državnih neprijatelja...
Inače, Veljović se nekoliko puta obrušio na medije i nevladin sektor, nazivajući one koji pričaju o korupciji i organizovanom kriminalu neprijateljima države i građana. Kriminalce, pak, nikada nije tako zastrašivao. Možda i on, kao državna tužiteljica, smatra da su kriminalci posebno moralni, pa za njih ima druge metode.
Tako je umjesto istrage famozne svadbe Safeta Kalića, Veljovićeva policija privodila novinare i aktiviste NVO na saslušanje, dok je on kreirao teorije zavjere tvrdeći da je snimak montiran i usmjeren protiv države.
Prvi policajac nikada ničim nije potkrijepio takve optužbe. Sa druge strane, You Tube nije uhapšen. A ni Kalić. Lazović i Rakočević su malo skrajnuti. Keljmendi i dalje posluje. Duško Marković je ministar.
U trenutku kada nam Evropska komisija ukazuje da moramo poštovati slobodu govora i primijeniti praksu Evropskog suda za ljudska prava ukoliko želimo da otvorimo pregovore, Prvi policajac ponovo nastupa. Pokreće postupak protiv nezavisnog medija zato što je prenio navode opozicionog političara. Evropski.
Za naknadu duševnih bolova Veljović prvo traži 100.000 eura, da bi ubrzo smanjio iznos na samo 50.000, ocijenivši da ta cifra realnije oslikava težinu njegovih patnji.
Nakon prvih reakcija na njegovu tužbu, objasnio je da ga advokat nije dobro shvatio i da je greškom pokrenuo postupak protiv „Vijesti“. Advokat reče da je opreza radi tužio novinu, u skladu sa dosadašnjom praksom. Onom koju je kreirao Veljovićev Šef, kolege iz vlasti i kriminalci koji tuže medije.
Možda upravo ovaj slučaj pokazuje da je Prvi policajac u stvari demokrata. Ali je neshvaćen. Možda je on planirao i da uhapsi Šarića, nego ga nisu dobro razumjeli.
A možda se i tada i danas baš sve odvijalo po planu. Pokazaće odluka novog premijera.
Bonus video:
