Kosovski antiestablišment partija Samoopredjeljenje pobijedio je na jučerašnjim parlamentarnim izborima, pokazali su rezultati izlazne ankete, što bi moglo dodatno zakomplikovati ionako teške pregovore sa Srbijom i decenijske napore zapada da riješi teritorijalni spor.
Prema projekcijama izlazne ankete Pipos/Kosova, koje je objavila televizija Klan, Samoopredjeljenje je osvojilo 41,8 odsto glasova, dok je opoziciona Demokratska partija Kosova (PDK) na drugom mjestu sa osvojenih 16,5 procenata.
Vladajući Demokratski savez Kosova (LDK) je prema predviđanjima na trećem mjestu sa 15,2 odsto glasova. Za Alijansu za budućnost Kosova (AAK), koju analitičari smatraju ključnom za formiranje vlade, je prema rezultatima ankete, glasalo 7,2 odsto birača.
Lider samoopredjeljenja Aljbin Kurti, koji je prošle godine pet mjeseci bio premijer, osvojio je podršku birača obećavši borbu protiv korupcije i stavom da ne smije biti kompromisa u dijalogu sa Srbijom.
„Kosovo se kao nezavisna država, ove nedjelje, vraća svom narodu kao izvor suvereniteta”, kazao je Kurti novinarima juče nakon glasanja. „Treba da glasamo sa ljubavlju prema zemlji”.
Prema rezultatima izlazne ankete Samoopredjeljenje nema apsolutnu većinu od 61 mjesta u parlamentu i moraće da traži koalicionog partnera za formiranje vlade.
„Dosta je izazova pred nama, tu je pitanje sa Srbijom, pandemija i jačanje države”, rekao je nakon glasanja Ramuš Haradinaj čija se AAK smatra odlučujućom za formiranje vlade.
Na Kosovu su juče održani osmi parlamentarni izbori na od 1999 godine, na njima su učestvovale 21 politička stranka, dvije koalicije i pet građanskih inicijativa. Za 120 mjesta u Skupštini Kosova kandidovano je ukupno 1.052 kandidata.
Sa jednom trećinom nezaposlene radne snage i BDP po glavi stanovnika od 4 300 dolara Kosovo je jedna od najsiromašnjijih država u regionu Zapadnog Balkana.
„Ljudi žele zaposlenje i da se oslobode korupcije”, kazala je za Rojters Luljeta Emini nakon glasanja u Prištini.
Kurtijeva vladajuća koalicija raspala se u martu 2020. godine nakon manje od dva mjeseca pošto je mlađi koalicioni partner povukao podršku.
To se dogodilo nakon što su SAD otvoreno podrivale Kurtija jer se opirao pritisku administracije Donalda Trampa za postizanje brzog dogovora sa Srbijom.
Vjosa Musliju, profesorka političkih nauka kazala je za „Politiko” da Briselu ne odgovara da osoba poput Kurtija predvodi dijalog sa Beogradom, jer on nije spreman za određene ustupke niti će pristati na nejasnoće koje su bile obilježje dijaloga u prošlosti.
Bonus video:
