Ruski trgovci, analitičari i upućeni u dešavanja u industriji juče su doveli u pitanje saopštenje Moskve da se dugonajavljivani dogovor nafta za robu sa Iranom već sprovodi, rekavši da nema nikakvih naznaka o povećanoj trgovini.
Ruski zvaničnici su u ponedjeljak saopštili da Rusija u okviru tog dogovora Iranu šalje pšenicu, građevinsku opremu i materijal, što je prvi korak stupanja na novo tržište od kako je Zapad nametnuo Rusiji sankcije zbog Ukrajine. Juče je Kremlj potvrdio da se ugovor primjenjuje.
Ovo saopštenje kao i ono da je Rusija spremna da dostavi Teheranu napredni antiraketni sistem S-300, izazvala su nervozu u Vašingtonu, koji je zajedno sa drugim zapadnim zemljama i Ujedinjenim nacijama nametnuo Iranu sankcije zbog spornog nuklearnog programa.
Politički osjetljivi pregovori o dogovoru za okončanje decenijama starog spora između Irana, SAD, Britanije, Francuske, Rusije, Kine i Njemačke oko nuklearnog programa, sada su u finalnoj fazi. Rusija je brzo djelovala kako bi učvrstila veze sa Iranom nakon što je ovog mjeseca postignut prelazni dogovor o nuklearnom programu Islamske Republike u zamjenu za ukidanje ekonomskih sankcija.
Pregovori će biti nastavljeni 21. aprila sa ciljem postizanja končanog dogovora do kraja juna, navodi Rojters. Detaljan mehanizam i datum ukidanja sankcija Iranu još nijesu utvrđeni. Rusija tvrdi da embargo na oružje takođe treba da bude ukinut kada bude postignut nuklearni dogovor.
Njemački šef diplomatije Frank Valter Štajnmajer je juče, komentarišući plan za prodaju antiraketnog sistema, kazao da je prerano za nagrađivanje.
Izvori su još prije godinu dana rekli za Rojters da bi ugovor nafta za robu mogao vrijedjeti 20 milijardi dolara i da podrazumijeva da Rusija dnevno otkupljuje 500 000 barela iranske nafte.
Zvaničnici su od tada davali kontradiktorna saopštenja o tome da li je ugovor uopšte potpisan.
Zamjenik ruskog šefa diplomatije Sergej Rjabkov kazao je u ponedjeljak da je primjena dogovora počela, ali je ministar energetike Aleksandar Novak kazao da Iran nije dostavio naftu.
Izvor iz ruske državne kompanije za prodaju nafte izjavio je za Rojters da Rusija nije poslala nikakvu pšenicu Iranu.
Trgovci naftom kažu da nije bilo nikakve dostave.
"Mislim da je to samo politička izjava, nijesam čuo da je išta poslato", kazao je juče jedan trgovac koji je želio da ostane anoniman. Drugi trgovac je takođe kazao da se radi o "političkom triku", jer se "takvo nešto ne bi moglo sakriti".
Trgovci su kazali da je iranska nafta mogla biti poslata na druga tržišta poput Indije i to preko ruskih kompanija poput Rosnjefta i da stoga uopšte nije registrovana u Rusiji. Međutim tvrde da bi i takva trgovina bila uočljiva i postavljaju pitanje zašto bi Kremlj uopšte želio da na već zasićeno tržište plasira još nafte.
Budući da budžet vlade zavisi od prihoda od izvoza nafte, Rusiji su neophodne veće cijene kako bi mogla da priušti velikodušne Putinove socijalne politike i povećanu potrošnju na odbranu.
Pojedini trgovci i analitičari kažu da je Rusiji više u interesu da međunarodne sankcije Iranu ostanu.
"Naravno da Rusija želi da sankcije budu nastavljene. Više nafte na tržitu joj ne ide u prilog", kazao je Mihail Krutikin, partner u konsultantskoj firmi RusEnerdži.
Izvjesna prodaja raketa S-300
Juče je izraelski premijer Benjamin Netanjahu kazao da bi prodaja raketa Iranu destabilizovala Bliski istok, a Vladimir Putin mu je poručio da sistem S-300 ima samo odbrambene kapacitete i da ne predstavlja prijetnju za Izrael.
Nikolaj Patrušev, šef Savjeta bezbjednosti u Kremlju, kazao je da se „međunarodna situacija promijenila i zato je ruski predsjednik odlučio da ispoštuje ugovor o prodaji raketa“. Ali Šamkani, sekretar iranskog Vrhovnog nacionalnog savjeta koji je u Moskvi kazao da očekuje isporuke krajem godine i da će Teheran odustati od pravne tužbe protiv Rusije kada budu finalizovane.
Bonus video:
