Izvršni direktori u velikim američkim kompanijama dobili su za pet godina od izbijanja finansijske krize ukupno 22 milijarde dolara u formi raznih naknada, ili šest milijardi više nego što su kompanije objavile u godišnjim izvještajima.
Oko 300 izvršnih direktora, koji su u periodu od 2009. do 2013. godine radili u kompanijama čije su dionice sastavni dio američkog berzanskog indeksa S&P 500, ukupno su primili oko 22 milijarde dolara naknada, koje su im isplaćene u vidu plata, bonusa i akcija.
Svaki menadžer je u prosjeku dobio 73 miliona dolara, pokazali su podaci kompanije za israživanje tržišta "Ekilar".
To je, međutim, u suprotnosti sa onim što su američke kompanije prvobitno prikazale u svojim godišnjim izvještajima, kada su objavile da su isplatile naknade od oko 16 milijardi dolara, uključujući i dionice čija je vrijednost izražena u cijenama koju su imale u trenutku njihove dodjele.
U analizu Rojtersa nijesu bile uključene penzije ni pogodnosti, poput članstava u odredjenim klubovima ili korišćenje kompanijskih aviona u privatne svrhe. Iz analize su, takođe, izostavljene i nagrade dodijeljene drugim vodećim menadžerima, poput finansijskih direktora i drugih vodećih zvaničnika, kao i naknade izvršnim direktorima i predsjednicima uprava koji nisu bili na spomenutoj funkciji punih pet godina.
Dalji rast cijena akcija u 2014. godini, i u dosadašnjem dijelu godine, samo bi još mogao povećati jaz između iznosa objavljenog u sklopu godišnjih izvještaja i realne vrijednosti nagrada, s tim da će se puni uvid u stanje u prošloj godini dobiti tek kroz nekoliko mjeseci.
Ukupan prinos za dionice obuhvaćene berzanskim indeksom S&P 500, uključujući dividende, iznosio je 166 odsto za razdoblje od kraja 2008. godine do početka ove sedmice, prema berzanskim indeksima S&P i Dow Jones.
Uticaj rasta vrijednosti akcija na berzama na plate izvršnih direktora, prikazan u analizi, povećaće zabrinutost oko toga u kojoj je mjeri politika jeftinog novca američke centralne banke (Fed) uticala na nejednakost po pitanju ličnih primanja.
Kritičari tvrde da su podizanjem vrijednosti imovine, kao što su dionice, Fedovi podsticaji pomogli onima koji su ionako već bogati, dok se prosječan dohodak domaćinstava smanjio za četiri odsto u razdoblju od 2009. do 2013. godine.
Bonus video:
