Hrvatsko ministarstvo životne sredine pokrenulo je prekogranični postupak javne rasprave o Strateškoj studiji i Nacrtu programa istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju Crne Gore.
Kako pišu hrvatski mediji, koji su pozdravili tu odluku, ono što se događa u Crnoj Gori se samo za neupućene događa nekom drugom.
“U slučaju bilo kakve nevolje sa potencijalnim naftnim bušotinama, preovladavajuće morske struje pomognute južnim vjetrom u kratkom roku bi izazvale katastrofu uzduž hrvatske obale”, piše Nezavisni novinarski portal “Tris”.
Pojedini mediji idu čak i dalje i namjeru Crne Gore nazivaju “novom samoubilačkom prijetnjom za Jadran”.
“Tek što se, nakon dugotrajnog i upornog djelovanja brojnih hrvatskih udruženja građana, te ozbiljnih upozorenja razboritih stručnjaka u Hrvatskoj i drugdje, zaustavila ozbiljna namjera Ministarstva gospodarstva i Agencije za ugljovodonike, koji su glavninu hrvatskog mora namjeravali pretvoriti u naftna polja, stiže nova samoubilačka prijetnja za Jadran iz susjedne Crne Gore. Naime, tamnošnje vlasti su brže-bolje započele sa sličnim radnjama kao i ranije hrvatske vlasti, bez da su o tome konzultovali građane Crne Gore i mjerodavne stručne institucije”, piše “Tris”.
Javna rasprava u Hrvatskoj trajaće do 25. februara, a građani su pozvani da komentare pošalju u pisanom obliku na adresu ili mejl ministarstva.
Crna Gora je, kao i Hrvatska, potpisnik ESPOO konvencije o prekograničnom uticaju, prema kojoj je dužna da sve susjedne zemlje obavještava o namjerama bilo kojeg projekta koji može da nanese štetu susjedima. Ukoliko neka država procijeni da susjed planira nešto što im može nanijeti štetu, onda može aktivira mehanizme međunarodne zaštite i taj projekat može biti blokiran.
Hrvatska je prije dvije sedmice proglasila moratorijum na istraživanje nafte i gasa, a prije toga to je uradila i Italija.
Ministarstvo: Hrvatska je obaviještena
Iz Ministarstva ekonomije “Vijestima” je saopšteno da je Crna Gora ispunila sve međunarodne obaveze i obavijestila sve susjede o namjerama u oblasti istraživanja i proizvodnje ugljovodonika i dostavila im
Nacrt strateške procjene uticaja na životnu sredinu u skladu sa Espoo konvencijom.
“Sa susjednom Hrvatskom smo uvijek imali dobru saradnju u oblasti nafte i gasa, posebno u prethodnom periodu kada je bio aktuelan tender u njihovom dijelu Jadrana, kada su naše nadležne institucije učestvovale u prekograničnim konsultacijama za stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu u hrvatskom dijelu Jadrana. Smatramo da je to još jedan doprinos kvalitetu projekta i uključivanju svih zainteresovanih subjekata, odnosno dobre implementacije međunarodnih konvencija i standarda. Posebno je značajno iskustvo Hrvatske, u čijem su dijelu Jadrana izbušene 133 istražne bušotine, od čega trenutno ima 18 proizvodnih gasnih platformi”.
Bonus video: