Javni službenici i funkcioneri trebalo bi više da koriste društvene medije za komunikaciju sa građanima, kako bi sa njima razmjenjivali informacije i stavove, ocijenila je stručnjakinja za društvene medije, Zoi Kerns.
Ona je objasnila da je korišćenje društvenih medija višestruko korisno za javne službenike, ali i cjelokupno društvo.
Na pitanje da li danas javni službenici dovoljno koriste društvene medije, ona je odgovorila odrično, navodeći da je proces njihovog ozbiljnijeg angažovanja u toj oblasti tek na početku.
„Važno je da javni službenici koriste društvene mreže kako bi komunicirali sa zajednicom“, kazala je Kerns agenciji MINA.
Prema njenim riječima, bitno je da se javni službenici povezuju sa različitim ljudima, jer se na taj način povećava doseg poruka koje šalju.
Ona je ukazala na značaj mogučnosti „slušalaca“ ne samo da čuju poruke, već i da učestvuju u dijalogu i šire ideje.
Službenici se, kako je navela Kerns, preko društvenih mreža mogu povezati sa grupama od kojih mogu dobiti povratne informacije.
Na pitanje koje su najčešće zloupotrebe društvenih medija, ona je ukazala na slučajeve sajber kriminala, ali i na online krađe identiteta i upotrebu lažnih profila.
„To je najčešći način zloupotrebe kog ljudi moraju biti svjesni“, kazala je Kerns.
Prema riječima Kerns, društveni mediji mogu biti moćno sredstvo propagande i širenja netačnih informacija, ali i stvaranja panike i straha u javnosti.
„Nekada se na društvenim medijima mogu pronaći informacije koje se zapravo ne zasnivaju na činjenicama“, navela je ona.
Kerns je rekla da postoji veliki broj primjera takve upotrebe društvenih medija, ukazujući na primjer u Velkoj Britaniji kada je novinarka BBC-a na tviteru objavila da je kraljica umrla.
Informacija se, iako nije bila tačna, vrlo brzo proširila.
Zbog sličnih situacija, kako je naglasila Kerns, neophodno je prvo provjeriti informaciju, pa tek onda objaviti, odnosno širiti dalje.
Komentarišući to da teroristi koriste društvene medije kako bi širili svoje ideje i sticali nove pristalice, Kerns je navela da je to neosporna činjenica budući da društveni mediji omogućavaju svima da izraze mišljenje
„Društveni mediji nam omogućavaju da iznesemo svoje mišljenje o stvarima koje se dešavaju u svijetu“.
„Dakle, i oni koriste društvene medije da iznesu svoje mišljenje i prošire svoje informacije i vijesti. Društveni mediji im pomažu da prošire svoje ideje i da i oni povećaju opseg ljudi do kojih njihove poruke stižu“, kazala je Kerns.
Prema njenim riječima, moguće je, kroz ključne riječi i različite vrste pretraga, pratiti do koga sve stižu te poruke i kakve su reakcije na njih.
Ljudi koji šire takve ideje, kako je objasnila, objavljivanjem informacija podstiču i druge ljude da komentaršu i dijele te ideje sa svojom zajednicom.
„Važno je podsticati svijest ljudi o značenju takvih poruka i načinima na koji bi trebalo da se s njima suoče“, kazala je Kerns.
U Crnoj Gori veoma mali broj javnih službenika i funkcionera koristi društvene medije kao način komunikacije sa građanima, dok su njihovi češći korisnici aktivisti civilnog sektora.
Među aktivnim korisnicima najpopularnijih društvenih mreža poput Facebook-a i Twitter-a, su poslanici Nebojša Medojević, Koča Pavlović, Slaven Radunović, Goran Danilović, Snežana Jonica, Dritan Abazović, Andrija Popović, Damir Šehović, Nada Drobnjak i Predrag Sekulić.
Jedan od aktivnijih crnogorskih političara na Twitter-u je i aktuelni šef Vladinog Komunikacionog tima za NATO, Vesko Garčević, koji gotovo svakodnevno komunicira sa „pratiocima“ na toj društvenoj mreži.
Bonus video:
