Najveća mediteranska školjka koja je istovremeno i jedna od najugroženijih vrsta školjaka uopšte – palastura (Pinna nobilis) sve se više vraća u Boku.
Naučnici kotorskog Instituta za biologiju mora i zaljubljenici u more, to su primijetili još prošle godine kod rta Sveta Neđelja u Kamenarima, a sada se veliko novo naselje palastura može vidjeti i u moru ispod parka Ivovića u Donjoj Lastvi.
Mlade palasture ovdje su se vratile u većim grupama i rastu na samo par metara od obale, već na oko metar dubine, pa ih je moguće vidjeti i sa kopna u danima kada je na moru bonaca i veoma izražena oseka.
Povratak palasture u akvatorijum ispod parka Ivovića obradovao je sve mještane i zaljubljenike u more koji pamte da je ova školjka prije 20-ak godina ovdje uspijevala u nešto većoj dubini, u podmorskim livadama alge posidonije.
Nakon toga, palastura je što od nelegalnog izlova, što od zagađenja mora, bukvalno iščezla sa ovog, ali i većine drugih lokaliteta u zalivu. Stoga povratak ove atraktivne školjke raduje kako naučnike, tako i sve primorce.
"Prošle smo godine u dijelu akvatorijuma jugozapadno od rta Sveta Neđelja po prijavi mještana, evidentirali velika nova naselja palasture. Na oko 100 kvadata povrine morskog dna prebrojali smo više od 250 jedinki. Drago nam je da vidimo da se za školjka vratila i na još neke lokalitete gdje je ranije bilo, poput Donje Lastve, a još uvijek nismo sigurni što je uzrok tako brojnog njenog povratka. U svakom slučaju, ovo je zaista divna vijest. Mi ćemo nastaviti da redovno pratimo stanje a na javnost, posebno ronioce, apelujemo da ne čupaju i ne vade mlade palasture jer je to zaštićena vrsta pa je njihovo eksploatisanje kažnjivo", kazala je "Vijestima" dr Vesna Mačić, rukovodilac laboratorije za opštu biologiju i zaštitu mora u Institutu za biologiju mora u Kotoru.
Ona je dodala da podatke o povratku palasture u zaliv Boke, stručnjac kotorskog Instituta razmjjenjuju sa kolegama iz Grčke i iz Monaka, koji već duže vrijeme proučavaju tu vrstu školjki, a uskoro slijedi i novi ciklus terenskih mjerenja.
"U aprilu ćemo obaviti novo brojenje jedinki na prošle godine obrađenoj lokaciji kod rta Sveta Neđelja, kao i mjerenje njihovog fizičkog rasta u proteklom periodu. Vidjećemo kako se stvari odvijaju jer, iako je povratak palastrure zaista lijepa vijest, treba biti oprezan. Naime, nerijetko se u prirodi dešava da neke vrste, kada su "pod stresom" jer ih nešto ugrožava, na to reaguju sa prekomjernim razmnožavanjem, ne bi li brojnošću novih jedinki, osigurali opstanak vrste u slučaju masovnijeg pomora", kaže dr Mačić.
Palastura je mediteranski endem i jako je ugrožena zbog zagađenja mora, sidrenja brodova, mijenjanja obalnog ruba, gradnje marina, a često se dešava i da je ljudi koji rone, čupaju školjke i nose ih kući kao ukras.
Školjka trouglastog oblika može dostići i preko metar dužine, blago je zaobljena na gornjem, širem dijelu dok je donji, uži dio, tzv. "špic" ukopan u morsko dno. Spolja je svijetlo smeđe boje i gotovo je uvijek prekrivena algama, školjkama, spužvama, dok joj je unutrašnjost glatka i do pola prekrivena sedefom.
Školjka u sebi ponekad formira i manje bisere koji su se nekada koristili za ukras, a sama po sebi, njena ljuštura je vrlo lijepa pa je palastura godinama vađena i korištena kao ukrasni predmet. Najveći dio mesa ove školjke je jestiv, a od njenih bisusnih niti koje školjku drže vezanu za podlogu, u Italiji su se svojevremeno izrađivale i vrlo skupe ženske rukavice, kao i ornamentni na odjeći kraljeva i velikaša.
Bisusne niti su stari Maltežani upotrebljavali i u medicinske svrhe za liječenje upala uha. Palastura se hrani filtrirajući morksu vodu, a razmnožava se u ljetnjem periodu, što je čini još ranjivijom od tada sveprisutnih kupaća i ronilaca. Zbog prekomjernog izlova, palastura je već nekoliko decenija zaštićena zakonom i njeno vađenje ili bilo kakvo uništavanje kolonija školjki je kažnjivo.
Galerija
Bonus video:
