"Od priče o ekološkoj državi ni nakon 23 godine nema ništa pa se mnogi građani danas stide tog neostvarenog državnog opredjeljenja", kažu u NVO "Grin houm".
Crna Gora je proglašena ekološkom državom deklaracijom koja je usvojena na sjednici Skupštine Crne Gore na Žabljaku 20. septembra.
"Još tada 1991. godine konstatovano je da je 'zbog ugrožavanja prirode, zaštita identiteta prostora na kome živimo i djelujemo postala naš neodložan i pravovremeni posao'. Odrednica ekološke države koju smo ugradili u dva Ustava do danas nema nikakvog praktičnog smisla, i čini da se danas građani često stide ovog državnog opredjeljenja, s obzirom na akutne ekološke probleme i planirane neodržive investicije", kazala je Nataša Kovačević iz ove NVO.
Spisak crnih ekoloških tačaka je jednako crn ali sve duži.
"Osim jalovišta u Mojkovcu višedecenijske ekološke crne tačke su i dalje neriješene. Među njima su najkritičnije Kombinat aluminijuma u Podgorici sa bazenima crvenog mulja, Brodogradilište Bijela, Termoelektrana u Pljevljima sa deponijom pepela i šljake i nikšićka Željezara sa smetlištem opasnog otpada. Ovome se opravdano mogu priključiti 320 nelegalnih deponija širom Crne Gore i najkritičnije - deponija na Vasovim vodama, zatim u Dobrakovu (Bijelo Polje) koja ima karakter privremene deponije već 25 godina, deponija Bakovići na obali rijeke Tare (Kolašin), deponiju na obali Ibra (Rožaje), kao i mojkovačko smetlište u Podbišću koje datira čak iz 1973", kaže Kovačević.
Iako se već cijelu deceniju nadležne institucije bave izmjenama zakona i planova za deponovanje otpada, višegodišnje činjenice, kako je rekla ona, ukazuju na neefikasnost i bezvoljnost institucija da se uhvate u koštac sa pitanjima dosljedne primjene zakona, kažnjavanja počinilaca krivičnih dijela, neselektivne primjene principa „zagađivač plaća“, uvezivanja lokalnih samouprava, građana, komunalnih preduzeća i uspostavljanje sistema primarne selekcije i valorizacije otpada.
"Količina proizvedenog otpada veća je od količine sakupljenog i uskladištenog, dok je opasni industrijski otpad u stalnom porastu i njegovo zbrinjavanje van Crne Gore mora biti prioritet", tvrdi ona.
Ogroman jaz između usvojenih zakona i planova i njihovog sprovođenja u procesu pristupa EU i transpozicije evropskog zakonodavstva, se još više uvećava, pri čemu je integracija životne sredine u pojedine sektore (npr. energetika) na kritično malom nivou.
"Planirane megalomanske investicije posebno u oblasti energetike i urbane gradnje, zanemaruju ne samo biodiverzitet, nego i zdravlje ljudi, kao i važne socijalne i ekonomske kategorije. Tako u jednoj tvz. ekološkoj državi nemamo nijedno zaštićeno morsko područje ali aktivno planiramo naftna istraživanja u podmorju i to na površini od preko tri hiljade kvadratnih kilometara. Takođe Vlada intezivno traga za investitorima za realizaciju četiri prevaziđene ideje hidroelektrana na Morači, kao i nacionalnu deponiju opasnog i industrijskog otpada uzvodno od Skadarskog jezera, najvažnijeg slatkovodnog biodiverzitetskog područja za cijeli Dinarski luk. Sa ovakvim neodrživim projektima, uključujući plan izgradnje drugog bloka TE Pljevlja, nije ni čudo da je epitet ekološke države postao nažalost predmet podsmijeha", rekla je Kovačević.
Crna Gora se, po njenim riječima, mora hitno posvetiti rješavanju glavnih ekoloških problema.
"Zbog toga ćemo podržati poslanički prijedlog rezolucije o životnoj sredini, kojom se zahtijeva puna posvećenost u zaustavljanju daljih pritisaka na životnu sredinu i prirodu kojim bi se nastavila njihova dalja degradacija i proizvele nove štete. Tom rezolucijom Skupština poziva Vladu, nadležne institucije, lokalnu samoupravu, NVO sektor, akademsku zajednicu, medije i sve građane Crne Gore da se u punoj mjeri na sistemski način uključe u realizaciju projekta: Crna Gora ekološka država", kaže ona.
Ona ističe da vlast mora hitno i konačno ozbiljno da se pozabavi zaštitom biodiverziteta i životne sredine.
"Potrebno je što prije projektovati finansije, kapacitete i ući u neselektivnu primjenu zakonskih odredbi i kažnjavanje počinilaca vezano za nelegalno deponovanje otpada, zagađenje voda, vazduha i zemljišta, devastaciju riječnih korita, uništavanje zaštićenih i ugroženih vrsta, kao i devastacije obalnog i zaštićenog područja", rekla je Kovačević.
Galerija
Bonus video:
