Istraživanje o stavovima i percepciji psihičkog nasilja prema ženama i djevojkama u porodici i partnerskim vezama pokazalo je da je skoro polovina anketiranih (43,3%) nekada lično prisustvovalo sceni psihičkog nasilj, a čak trećina ispitanika i ispitanica nisu imali nikakvu reakciju na scenu nasilja, saopšteno je danas iz Sigurne ženske kuće (SŽK).
"Pitanje kako ispravno reagovati se pojavljuje kao čest motiv u odgovorima u ovom istraživanju. Građani i građanke su očigledno veoma nesigurni kada je u pitanju adekvatna reakcija", ističe se u saopštenju.
Iz SŽK su dodali da kada primijetite znakove psihičkog nasilja, postoji nekoliko koraka koje možete preduzeti kako biste pružili podršku ženama sa iskustvom nasilja:
- Ne okrećite glavu: Kada primijetite psihičko nasilje, nemojte ga ignorisati. Ostanite prisebni i pažljivo osmotrite situaciju. Ukoliko je žena u neposrednoj opasnosti, pozovite policiju na broj 122 i prijavite nasilje.
- Budite empatični: Pristupite sa saosjećanjem i razumijevanjem. Važno je da žena sa iskustvom nasilja zna da nije sama i da joj vjerujete.
- Ponudite podršku i ohrabrite na razgovor: Pitajte je kako se osjeća i ponudite svoju podršku. Ukoliko žena želi da razgovara, budite spremni da saslušate njeno iskustvo. Nikada je ne pritiskajte da govori ako to ne želi.
- Ponudite informacije: Ako se žena odluči da želi pomoć, ponudite im informacije o resursima i organizacijama koje mogu pružiti podršku. Dežurni telefon Sigurne ženske kuće 069 013 321 dostupan je 24 sata dnevno. Svim ženama sa iskustvom nasilja Sigurna ženska kuća pruža besplatnu pravnu i psihološku pomoć, usluge smještaja u skloništu, inicijalnog savjetovanja, kao i usluge povjerljivog lica.
- Bez osude: Nemojte osuđivati ženu zbog njenih odluka niti je kritikovati što ranije nije napustila nasilnika. Psihičko zlostavljanje često stvara osjećaj bespomoćnosti i zarobljenosti u destruktivnom odnosu. Žene sa iskustvom psihičkog zlostavljanja često prolaze kroz složen proces emocionalne manipulacije i kontrole, što ih može dovesti do toga da se osjećaju nesposobnima da donesu odluku o napuštanju nasilnika.
"Važno je shvatiti da rješavanje problema psihičkog nasilja zahtijeva podršku čitave zajednice, a promjena počinje od nas samih. Posebno ističemo značaj edukacije djece o zdravim odnosima i prevenciji nasilja. Roditelji i staratelji su prvi i najvažniji uzori za svoju djecu, a njihovi postupci, stavovi i ponašanje mogu duboko uticati na razvoj mladih umova. Nažalost, u našem regionu, često svjedočimo obrascima nasilnog ponašanja koje se prenose sa generacije na generaciju", piše u saopštenju SŽK.
U saopštenju se dodaje da je promovisanje pozitivnih primjera i vrijednosti kao i odnosa koji se baziraju na ljubavi, razumijevanju i poštovanju od suštinskog značaja.
"Roditelji i staratelji bi morali da podučavaju djecu kako da razvijaju empatiju, efikasno komuniciraju, rješavaju konflikte na zdrav način, kako da prepoznaju znakove psihičkog nasilja i kako da se zaštite od njega. Važno je da djeca nauče da je nasilje neprihvatljivo i da je bitno reagovati", kazali su iz SŽK.
Poručuju i da je u cilju podizanja svijesti o psihičkom nasilju te promovisanju zdravih porodičnih odnosa i proaktivnog djelovanja zajednice, u okviru njihove kampanje "Čuš, psihičko nasilje, kako to misliš?" snimljen TV spot.
Produkciju spota potpisuje producentska kuća NARWHAL iz Bara u saradnji sa Atomic Production & Rental iz Podgorice.
Saopštenje "Šta uraditi kada prepoznamo psihičko nasilje?" je dio projekta "Čuš, psihičko nasilje, kako to misliš?" koji sprovodi Sigurna ženska kuća, a finansira Ministarstvo za ljudska i manjinska prava. Istraživanje je naručila Misija OEBS-a u Crnoj Gori za potrebe NVO Sigurna ženska kuća, a sprovela ga je Agencija DeFacto od maja do jula 2022. godine na reprezentativnom uzorku od 1.008 građana i građanki starijih od 18 godina.
Bonus video:
