Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš ispred spomenika poginulim borcima u borbi protiv fašizma na Stražici pozvao je na pomirenje i na poštovanje svih žrtava u Drugom svjetskom ratu.
"Među žrtvama nema nikakvih razlika i mi pozivamo na pomirenje na sabornost jer je to jedini naš put u budućnost”, kazao je prvi čovjek grada na obilježavanju 83. godišnjice Pljevaljske bitke vođene 1. decembra 1941. godine.
Prethodno je Vraneš, zajedno sa sekretarom Sekretara za privredu Opštine Pljevlja zapalio svijeće i položio cvijeće na mjestu jame, dvadesetak metara udaljene od spomenika na Stražici, gdje su kako je rekao 25 boraca iz Pljevalja koji su se borili za kralja i otadžbinu život izgubilo.
“Naši su preci, poštujući univerzalni ideal slobode, masovno dali živote za slobodu onu u kojoj mi danas živimo. Najveća bitka nije slučajno bila na ovim prostorima. Ona je odraz viševjekovnog slobodarskog duha izgrađenog u našem narodu. Moram i ove godine napomenuti to je bilo vrijeme bez ideoloških podjela, koje su nažalost kasnije nastale u našem narodu. Svi do jednog su vođeni bili jednom idejom a to je ideja slobode. Nažalost kako to i biva u našem narodu, kasnije je došlo do nekih podjela i naš narod je više stradao od međusobnih podjela nego od samog okupatora. Nećete mi zamjeriti što to danas na ovom mjestu pominjem jer mi treba da se osvrnemo na našu prošlost kako ne bi pravili greške u budućnosti. Zato ja sa ovog mjesta ponovo sve pozivam na sabornost na jedinstvo, slogu na praštanje na gledanje u zajedničku budućnost, jer je to jedini put, pravi put i praviti bolje društvo u kome će svi srećno živjeti”, rekao je Vraneš.
Predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević kazao je da je Pljevaljska bitka u kojoj su učešće uzeli borci iz 14. crnogorskih opština najbolji primjer kako se hrabrošću i sa ponosom brani rodna gruda, i njena sloboda. Uputio je pozdrav i zahvalnost domaćinima koji se tradicionalno okupljaju “ispred hrama slobode i obilježavaju svijetle datume iz istorijske prošlosti i time daju značajan doprinos na nezaborav ratu i revoluciji”.
“Srdačno želim pozdraviti predsjednika Opštine Pljevlja sa saradnicima, predsjednicu skupštine Pljevalja i sve prisutne delegacije ovog slobodarskog skupa. Na ovom tradicionalnom mjestu okupljanjana Stražici i danas smo se okupili da odamo dužnu počast poginulim herojima, rodoljubima i junacima velike Pljevaljske bitke, koja je uz Trinaestojulski ustanak bila jedna od najznačajnijih operacija partizanskih snaga u drugom svjetskom ratu na prostoru bivše Jugoslavije”, kazao je Radojević.
U jurišu na Pljevlja, istakao je on, bili su borci iz svih krajeva Crne Gore, koji vođeni slobodarskom idejom nijesu prezali da za njeno ostvarenje daju ono što je najvažnije - svoje živote.
"Na današnji dan su borci Crnogorskog partizanskog odreda njih oko 3.900, kojima su se po prelasku rijeke Tare pridružile partizanske čete: Pljevaljska, Bjelopoljska, Prijepoljska i Pribojska, jurišali da oslobode grad i nastave zajedničku borbu protiv istog neprijatelja. U toj borbi na današnji dan poginulo je 236 boraca i 159 građana Pljevalja i okoline, a 270 je ranjeno, ali grad nije oslobođen, što znači da je taj dan u Pljevljima krvario veliki broj Crnogoraca, Srba i muslimana. U ovoj i u borbama do konačnog oslobođenja pljevaljskog kraja 1945. godine poginulo je 567 boraca NOR-a i 1877 građana kao žrtve fašističkog terora i rata. Svi oni zaslužuju naše poštovanje, naš nezaborav, divljenje i dužnu poštu“, rekao je Radojević.
Istoričari su se, kako je naglasio, složili da je Pljevaljska bitka bila jedna od najvećih operacija partizanskih snaga na prostoru Jugoslavije tokom 1941. godine.
“Ovo je prilika da odamo dužnu poštu: Lovćenskom, Zetskom, Komskom, Uskočko-Drobnjačkom, Jezero-Šaranskom, te bataljonima Bijeli Pavle, 18. oktobar i borcima Bjelopoljske, Mileševske i Pljevaljske čete. Ovdje u spomeniku na Stražici počivaju narodni heroji koji su poginuli u Pljevaljskoj bici: Vuk Knežević, politički komesar Jezersko-šaranskog bataljona, Dušan Obradović, komandant tog bataljona, Petar Jovićević, puškomitraljezac iz Lovćenskog bataljona, Lazar Radojević, zamjenik komandanta bataljon”, kazao je Radojević.
Zato je danas prilika, dodao je, da se sa posebnim pijetetom sjetimo njih, kao i ranjenih boraca, ali i svih drugih učesnika bitke.
“Ovdje se u ovom periodu 1941 godine rađala sloboda krvlju natopljena i stvarali uslovi za život dostojan čovjeka. Pljevaljska bitka u kojoj su uzeli učešće borci iz 14. crnogorskih opština je najbolji primjer kako se hrabrošću i sa ponosom brani rodna gruda, i njena sloboda. Danas kada obilježavamo godišnjicu slavne Pljevaljske bitke i kada smo sa ponosom slavili sedamdeset i šest godine od formiranja naše organizacije - SOBNOR-a Crne Gore, prilika je i za izraze dubokog poštovanja za sve borce naše veličanstvene NOB-e, za sve naše pretke koji su iznjedrili hrabre i najbolje sinove i kćeri, koji su širom nekadašnje domovine ugradili svoju mladost i dali živote za našu budućnost. Zato je vječiti amanet Crne Gore: slogu i slobodu treba čuvati, na Evropskom putu treba svoju istoriju poštovati i luče antifašizma se držati”, kazao je on.
Radojević je uvjeren da će “slobodarska Pljevlja uvijek čuvati sjećanje na svoje poginule antifašiste, na njihovu žrtvu i doprinos slobodi, čuvati istoriju, tradiciju, i uvijek biti okrenuta budućnosti i ubrzanom ekonomskom razvoju opštine a samim tim i Crne Gore.
Vijence su položile i delegacija Opštine Pljevlja i Skupštine opštine Pljevlja, SOBNOR-a Crne Gore, OBNOR-a 1941-1945 Pljevlja, Glavnog grada Podgorica, Bijelog Polja, Herceg Novog, Kotora, Budve, Cetinja, Žabljaka i UBNOR-a Prijepolje.
Prisutne delegacije pozdravio je domaćin skupa Milenko Jović, predsjednik OBNOR-a 1941 – 1945 Pljevlja.
Udruženje SUBNOR-a i antifašista Crne Gore i opozicione političke partije, odvojeno su položili cvijeće na spomenik na Stražici.
Potpredsejdnik SUBNOR-a Milojica Dakić kazao je da je Pljevaljska bitka najveća vojna operacija poslije Trinaestojulskog ustanka u Crnoj Gori, Jugoslaviji i okupiranoj Evropi 1941. godine.
"Po značaju Pljevaljska bitka prelazi granice Crne Gore. Imala je veliki odjek i uticaj na dalji tok antifašističke borbe u drugim krajevima Jugoslavije“, rekao je Dakić.
Kazao je da danas neki u Crnoj Gori omalovažavaju i negiraju pravednu borbu za oslobođenje i veličanstvenu pobjedu nad fašizmom.
"SUBNOR i antifašisti Crne Gore s ponosom ističe značaj Narodno oslobodilačke borbe za oslobođenje države, emancipaciju društva i njenih građana. S pijetetom podsjećam na brojne žrtve, njihovu hrabrost želju za slobodom i odlučnost da se odupru surovom okupatoru. Osuđujemo i suprostavljamo se pokušajima oživljavanja aveti prošlosti obnovi i rehabilitaciji ratnih zločina i zločinaca, revidiranju istorije i omalovažavanja značaja NOB-a. Želimo da svoju budućnost gradimo u suverenoj, građanskoj, multietničkoj, antifašističkoj i Evropskoj Crnoj Gori koja počiva na vladavini prava razumjevanju i toleranciji među građanima. Iste želje motivisali su i učesnike Pljevaljske bitke da krenu u oslobodilački pohod", rekao je između ostalog Dakić.
Bonus video:
