Ugovor o davanju u dugoročni zakup ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula ne sadrži ni jednu štetnu odredbu po Crnu Goru i njime su u potpunosti zaštićeni njeni i interesi građana, saopštio je premijer Milo Đukanović.
"Ugovor ne sadrži ni jednu štetnu odredbu po državu i građane, niti je sačinjen na štetu javnog interesa“, rekao je Đukanović u Skupštini, tokom premijerskog sata.
On je, odgovarajući na pitanje poslanika Socijalističke narodne partije (SNP) Danijele Marković, kazao da su ugovorom na valjan način predviđeni instrumenti zaštite interesa Crne Gore, počev od klauzule koja omogućavaju raskid, preko kaznenih odredbi do uvođenja supervizije.
To supervizorsko tijelo činiće, kako je objasnio, eksperti različitih struka sa mandatom da kontinuirano prate realizaciju investicionog programa.
Đukanović je podsjetio da je Ugovorom, koji su predstavnici Vlade i švajcarske kompanije Orascom potpisali 23. februara, definisan zakup lokacije na 49 godina i investicioni plan od 15 milion eura.
Ugovorom je, kako je naveo, definisana fiksna i promjenjiva zakupnina. Fiksna zakupnina se sastoji od dva dijela i po kvadratnom metru zemljišta iznosi 1,5 eura, odnosno 90 centi po kvadratnom metru akvatorijuma. Promjenjiva zakupnina od dva odsto ukupnih prihoda dogovorena je na ime zakupa lokaliteta.
Đukanović je dodao da će budući hotelski rizort, sa pet zvjezdica, biti otvorenog tipa i dostupan javnosti.
„Direktni benefiti relaizacije Ugovora ogledaju se u investiciji vrijednoj 15 miliona eura, prihodima na osnovu poreza i doprinosa od 7,5 miliona u prvih deset godina zakupa, kao i prihodima od 1,1 milion eura po osnovu fiksne i promjenjive zakupnine“, saopštio je Đukanović.
Benefiti će se, prema njegovim riječima, ogledati i u otvaranju oko 200 novih radnih mjesta u toku izgradnje i još do 150 u kasnijem radu kompleksa.
Đukanović je podsjetio da valorizacija ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula datira od decembra 2008. godine, ali na tri raspisana javna poziva do 2013. godine nije bilo odgovarajuće ponude.
„To potvrđuje koliko je teško naći renomiranog investitora u godinama produženog trajanja ekonomske krize“, naveo je Đukanović.
Đukanović je podsjetio da je Orascom obavezan da završi investicioni program u roku od godinu i po od izdavanja građevinske dozvole, odnosno do početka 2018. godine.
On je dodao da je Ugovor zaključen sa kredibilnim partnerom, koji u Evropi posluje u Švajcarskoj, Velikoj Britaniji i Crnoj Gori, gdje realizuje projekat Luštica Bay, vrijedan 1,1 milijardu eura.
Đukanović je najavio da će se o Ugovoru raspravljati na sjednici parlamenta do kraja mjeseca i da će to biti dobra prilika da ovlašćeni predstavnici Vlade odgovaraju na sva pitanja poslanika.
Đukanović je, odgovarajući na pitanje poslanika Pozitivne Crne Gore, Darka Pajovića, rekao da je prema podacima Centralne banke (CBCG) ukupan priliv sredstava od crnogorskih građana koji rade u inostranstvu i iseljenika na osnovu doznaka iz inostranstva odnosno kompenzacija, ličnih i ostalih tekućih transfera prošle godine iznosio 358,6 miliona eura ili 1,5 odsto više nego u 2013.
“U prvom kvartalu ove godine ukupan priliv u zemlju po navedenom osnovu bio je 87 miliona eura ili pet odsto više nego u istom periodu prošle godine”, kazao je Đukanović.
On je naveo da se može konstatovati da postoje određene investicije ili interesovanja za buduće investicije iseljenika naročito u sektore poljoprivrede i turizma u pojedinim opštinama.
Pajovića je zanimalo koliko je crnogorskih iseljenika, koji se mogu smatrati poslovno uspješnim u međunarodnim okvirima, investiralo svoj kapital u Crnu Goru, o kolikoj sumi se radi i koliko je novih radnih mjesta otvoreno takvim investicijama, kao i u koje privredne grane je taj novac uložen.
“Ako su fakti Ministarstva vanjskih poslova da se godišnje u Crnu Goru slije 350 miliona eura od naše dijaspore, a nezvanično je taj broj puta dva, dakle mi govorimo o brojci od 700 miliona eura na godišnjem nivou”, tvrdi Pajović.
On je rekao da se polovina godišnjeg budžeta države slije u Crnu Goru od ljudi koji su se iselili sa ovih prostora.
Đukanović smatra da je važno kuda ide taj novac i da li se može pametnije upotrijebiti.
“Ne ulazeći sada u to da li je taj realan iznos 358 miliona ili 700 miliona, saglasan sam sa Vama da teško da smo u toj oblasti uspjeli baš sve da evidentiramo”, rekao je Đukanović.
Pajović je rekao da je podatak od 348 miliona eura apsolutno tačan, ali i da je takođe tačan podatak da još toliko uđe u Crnu Goru mimo banaka i platnog prometa.
“Oko 700 miliona eura svake godine, ako računamo za dvije godine, to je 1,4 milijardi eura. Šta rade ljudi sa tim novcem? Troše. To nije investicono-razvojni novac. To su doznake koje se uglavnom šalju ljudima da bi trošili od prvog do prvog u mjesecu jer imamo socijalni problem u državi”, naveo je Pajović.
Bonus video:
