Afera Snimak je izmišljena da bi se srušila Demokratska partija socijalista, ponovio je premijer Milo Đukanović koji je opet na taj način okarakterisao snimke na kojima se čuje kako članovi njegove partije planiraju izbornu korupciju.
Komentarišući odgovor premijera da je Snimak iskonstruisan, lider DF-a, Miodrag Lekić, kazao je da ne treba mnogo filozofije da bi se otkrilo značenje riječi jednog poslanika da jedan zaposleni donosi četiri glasa.
Lekić je opet pozvao Đukanovića na TV duel, što je ovaj odbio, navodeći da "onaj ko se previše nudi ustvari i ne vrijedi mnogo."
"Morate mi reći u kom svojstvu–svojstvu gubitnika na izborima za gradonačelnika, tu je vaš protivkandidat Stijepović, u svojstvu gubitnika, tu, ukoliko želi, vaš sagovornik može biti aktuelni šef države, u svojstvu lidera opozicije–to nijeste. Kad budemo znali da postoji jedinstvena opozicija i da ste njen lider, da ste eventualno formirali vladu u sjenci, kako da ne, sa zadovoljstvom", rekao je Đukanović.
Na to je reagovao poslanik DF Goran Danilović koji je kazao da je Đukanović uvrijedio Lekića, ali je lider DF-a kazao da se ne radi o uvredi s obzirom od koga dolazi.
"Sa Lekićem koga sam upoznao u periodu od 1999. do 2006. ne želim dijalog", poručio je potom Đukanović, koji je naveo da mu Lekić nije dostojan sagovornik.
Lekić je izjavio da Đukanović stoji iza najprljavijih aktuelnosti i napada.
"Organizovao je napad na jednog od prvaka borbe protiv kriminala i korupcije dovlačeći ološ iz regiona i organizujući takve novine. Shvatili smo da se Đukanović neće pojaviti u nekom televizijskom duelu, ali ne zbog mene i moje potrebe da ga vidim i učestvujem, nego zbog građana. Treba biti bez trunke dostojanstva da se pominju izbori. Zna cijela Crna Gora da su pokradeni predsjednički izbori, a to vam kažu i koalicioni partneri. Umjesto da vas je stid, vi to pominjete kao neki trijumf. Pobjeđujete na lažnim premisama", poručio je Lekić.
Lekić, čiji su poslanici više mjeseci bojkotovali premijerski sat, pitao je Đukanovića da li smatra da je afera Snimak završena i da neće biti političkog i pravnog epiloga.
Đukanović je Lekiću kazao da je zadovoljan što je bojkot parlamenta zamijenio dijalogom, navevši da formulacija pitanja upućuje na neobjektivnost u pristupu.
U Vladi su, kako je rekao, pažljivo čitali i one dijelove izvještaje koji se odnose na primjedbe i sugestije.
"Aferu Snimak tretiraju na dva mjesta sa po par rečenica. U poglavlju parlament, citiram: 'Nije bilo naknadnih političkih aktivnosti u vezi sa tehničkim izvještajem koji je Skupština donijela u julu 2013. godine, o navdnoj zloupotrebi javnih sredstava u partijske svrhe. Nastavak aktivnosti sudova treba privesti kraju'. I u poglavlju 23 konstatuje se bez ikakvih vrednosnih sudova da je prvostepeni postupak završen pred Osnovnim sudom u Pljevljima, da je sud izrekao dvije uslovne kazne i da je deset lica oslobođeno optužbi", rekao je Đukanović.
Podsjetio je da je DPS dao politički doprinos u rasvjetljivanju, kako je rekao, iskonstruisane afere "Snimak". "Pravosudne institucije rad svoje posao bez političkog uticaja. Afera je stvorena radi rušenja DPS-a ,ali nije pomogla, kao i kasnije akrobacije sa zakonom koji je na dvadeset mjesta prekšio Ustav."
Reforme na putu ka NATO i EU nacionalni interes i prioritet
Podgorica, (MINA) - Reforme na putu ka NATO i Evropskoj uniji (EU) nacionalni su interes i prioritet, kazao je premijer Milo Đukanović.
On je danas, u okviru premijerskog sata, odgovarajući na pitanje Sulja Mustafića iz Bošnjačke stranke, šta će Vlada uraditi u cilju ispunjavanja obaveza kako bi se zadovoljili kriterijumi za dobijanje poziva za članstvo u NATO do kraja sljedeće godine odgovorio da je planirano da Crna Gora nastavi tijesnu saradnju sa Alijasnom.
“Plan je da se nastavi snažna saradnja sa NATO s ciljem jačanja povjerenja i usvajanja najviših standarda u oblasti reforme obavještajnog sektora”, odgovorio je Đukanović.
On je podsjetio da je država imala realna očekivanja da dobije poziv za članstvo u NATO na nedavno održanom samitu proširenja u Kardifu.
“Integracija u NATO složen je i zahtjevan proces koji podrazumijeva temeljne reforme u cilju dostizanja odgovarajućih standarda, koje su neophodan, ali ne i jedini uslov za dobijanje poziva. Odluka da se država aspirant pozove u članstvo u velikoj mjeri zavisi i od širokih političko strateških konsideracija i prioriteta kojima su saveznici posvećeni u datom trenutku”, naveo je Đukanović.
On je najavio da će Vlada nastaviti dalju implementaciju reformi, posebno u četiri ključne oblasti: bezbjednost, vladavina prava, podrška javnosti i sektor odbrane.
“U dogovoru sa saveznicima definisan je Plan intenziviranih i fokusiranh razgovora koji sadrži precizne obaveze, mehanizme saradnje i komunikacije Crne Gore sa NATO u predstojećem periodu. Crna Gora će intenzivirati redovan politički dijalog sa NATO na svim nivoima, i bilateralno sa zemljama članicama”, kazao je Đukanović.
Kako je rekao, u oblasti reforme obavještajnog sektora preduzete su i u visokom stepenu ostvarene, sveobuhvatne sistemske mjere na svim nivoima.
“Stvaranje uslova za bezbjednost i viši profesionalni nivo slobodnih medija i novinara jedan je od naših prioriteta. U cilju unapređenja povjerenja između državnih institucija i medija, kao i unapređenja bezbjednog okruženja za rad novinara, izrađena je Analiza ugroženosti zaposlenih u medijima”, rekao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, Vladina Komisija za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija do kraja decembra će sačiniti izvještaj o dosadašnjem toku vođenih istraga.
“U neposredno predstojećem periodu, odnosno u drugoj fazi javnog dijaloga, nastavićemo intenzivan rad na jačanju podrške članstvu, uključujući i medijsku kampanju, kako bi podrška u široj javnosti rasla u susret većinskoj, kakvu imamo u Skupštini. Posebnu ulogu u tom procesu imaće i neposredan angažman svih političkih partija koje podržavaju članstvo u NATO”, rekao je Đukanović.
On je kazao da je, kada je u pitanju reforma sektora odbrane, fokus na jačanju vojnog budžeta u skladu sa potrebama modernizacije opreme.
“Za sledeću godinu predložen je budžet u iznosu od 43,2 miliona eura ili 1,2 odsto procijenjenog BDP, što je na nivou izdvajanja predviđenog Strategijskim pregledom odbrane”, rekao je Đukanović.
On je, na pitanje Milutina Simovića iz Demokratske partije socijalista, da prokomentariše Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za ovu godinu, odgovorio da su ocjene tog dokumenta u skladu sa očekivanjima.
“Ocjene iz ovogodišnjeg Izvještaja u cjelini gledano su u okviru očekivanja. U Vladi taj dokument doživljavamo kao objektivan, partnerski pogled sa strane koji podstiče na akciju, a ne na polemiku sa autorima ocjena”, odgovorio je Đukanović.
Kako je rekao, cilj Izvještaja ni njegovih komentara nije da se utvrđuje istina o svakom aspektu procesa pridruživanja.
“Za nas je važno kako nas vide partneri, oni čiji dio porodice želimo da budemo, i šta predlažu da taj proces bude kvalitetniji. Izvještaj, registruje napredak u brojnim blastima i sugeriše buduće aktivnosti i mjere u pravcu prevazilaženja onih izazova koje je i Vlada prepoznala kao ključne u ovoj fazi procesa pristupanja”, naveo je Đukanović.
Prema njegovim riječima, u Vladi su saglasni da je vladavina prava, ne samo prioritetna oblast u procesu pregovora sa EU i NATO, već i jedan od krucijalnih uslova ekonomskog i demokratskog razvoja cijelog regiona.
“Istovremeno, insistiramo da to nije autonoman problem i da njegovo rješavanje podrazumijeva sinhronizovane napore i na planu prevazilaženja viševjekovne ekonomske zaostalosti regiona. Po nama, na tom planu od presudnog značaja biće blagovremena i adekvatna pomoć EU u razvoju nedostajuće infrastructure”, obrazložio je Đukanović.
On je, govoreći o predstojećim obavezama, rekao da je jasno da će i naredna godina biti godina nastavka reformi i dinamičnih pregovora.
“Na polju vladavine prava i dalje nas očekuje najviše posla. Tu mislim na usvajanje zakona kojima se zaokružuje normativni i institucionalni sistem u borbi protiv korupcije, kao što je zakon o sprečavanju korupcije, zakon o sprečavanju sukoba interesa, zakon o finansiranju političkih partija, zakon o specijalnom tužilaštvu i zakon o lobiranju”, kazao je Đukanović.
Vlada će, dodao je on, nastaviti s realizacijom mjera koje imaju cilj stvaranje ambijenta za dinamičan privredni rast i unapređenje konkurentnosti privrede, dalje snaženje fiskalne stabilnosti i smanjenje nezaposlenosti.
„Kontinuirano ćemo unapređivati politike čiji je cilj podsticaj investicionih i preduzetničkih aktivnosti kako bismo stvorili uslove za otvaranje novih radnih mjesta i kvalitetniji život građana. Posebno važan dio vladinih aktivnosti biće usmjeren na jačanje državne uprave, kroz nastavak reformi i dostizanja višeg nivoa profesionalnosti zaposlenih“, rekao je Đukanović.
Darko Pajović iz Pozitivne pitao je premijera zašto nijesu primjenjivane zakonske norme u slučaju odobravanja i vraćanja kredita od države ali i banaka osobama koji su po saznanjima državnih organa Crne Gore „bezbjednosno interesantni“, misleći, prije svega, na slučaj Kalić.
Đukanović je rekao da je moguće da se desi da se odobri kredit nekome za koga se nekoliko godina kasnije ispostavi ne samo da je bezbjednosno interesantno lice, nego da bude krivično gonjen, čak i osuđen.
„I to se događalo, ne samo u crnogorskoj bankarskoj praksi. Da li to znači da bi banke, pa i država trebalo da budu odgovorni što nijesu bili u stanju da predvide da bi vlasnik preduzeća, ili fizičko lice, kome je odobren kredit, ubudućnosti mogao počiniti neko krivično djelo“, rekao je Đukanović.
On je, ako postoji bilo kakva dalja nejasnoća u radu banaka u odobravanju kredita pojedinim pravnim i fizičkim licima, ohrabrio Pajovića i ostale članove parlamenta da upute pitanje Centralnoj banci Crne Gore, „uz napomenu da predsjednik Vlade, niti Vlada nema ekskluzivu u komunikaciji sa regulatorom bankarskog sektora“.
Đukanović je rekao da je elementarno netačna tvrdnja da je predložio prekid pregovora Crne Gore sa EU, poput Islanda.
„Rekao sam da je proces pridruživanja dvostrani proces, da u njemu svako ima rpavo da učestvuje,d aje doprinos, sugestije, jedino ako vi sugerišete da ne treba da budemo partneri, nego poslušnici diktata koji dolaze sa druge adrese. Ja to ne mislim, makar dolazili iz Brisela“, dodao je on.
Jasavić kritikovala "Informer"
Prije početka premijerskog sata poslanica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić reagovala je povodom naslovnice tabloida Informer i pisanja o direktorici NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora MANS Vanje Ćalović.
Ona je osudila naslovnu stranu i kampanju protiv Ćalović dok je predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić kazao da neke stvari ne treba unositi u Parlament iz higijenskih razloga, pokazavši na novinu koju je pokazivala Jasavić.
Predsjednik crnogorske Vlade Milo Đukanović odgovara danas u parlamentu na pitanja predstavnika poslaničkih klubova.
Poslanik Demokratske partije socijalista Milutin Simović tražio je od premijera da prokomentariše Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2014. godinu i koji su najznačajniji izazovi u procesu integracija.
Odgovarajući na pitanje Simovića, Đukanović rekao je da je Crna Gora već treću godinu u pregovaračkom procesu sa EU i istakao da su ocjene iz ovogdišnjeg izvještaja u okvirima očekivanja.
"Nije cilj da se utvrdi apsolutna istina o svakom aspektu procesa pridruživanja. U Vladi smo saglasni da je vladavina prava ne samo prioritetna oblast, već i krucijalna osnova demokrtaskog razvoja cjelokupnog regiona", kazao je Đukanović.
Najavio je da će i naredna godina biti godina reformi. Vlada će, kako je rekao, nastaviti sa mjerama koje će obezbijediti privredni rast, a unapređivaće politiku koja za cilj ima povećanje broj radnih mjesta u zemlji. Nastavićemo, kako je rekao premijer, aktivnosti sa ciljem otvaranja novih pregovaračkih poglavlja.
Poslanica Socijalističke narodne partije Snežana Jonica se interesovala o kvalitetu visokog obrazovanja u Crnoj Gori, a predstavnik Socijaldemokratske partije Borislav Banović je pitao premijera o stanju finansija u lokalnim samoupravama i državnoj politici u toj oblasti.
Đukanović je, odgovarajući Jonici, podsjetio da je Crna Gora Bolonjskom sistemu pristupila 2003. godine. Primjena tog sistema je, kako je rekao, donijela Crnoj Gori veći broj visokoškolaca.
"I prolaznost studenata, ali izostaje rezultat u kvalitetu obrazovanja", rekao je Đukanović, navodeći da će za Vladu biti jedan od najvećih zadataka.
Premijer je ocijenio da će od toga zavisiti produktivnost crnogorske ekonomije, ali i kvalitet života građana. On smatra da nije logično i ujednačeno s najboljom evropskom praksom dozvoliti studentima upisivanje narednog ciklusa, prije nego što završe s prethodnim.
Poslanik Pozitivne Crne Gore Darko Pajović pitao je Đukanovića zašto nijesu primjenjivane zakonske norme u slučaju odobravanja i vraćanja kredita od države, ali i banaka osobama koji su po saznanjima državnih organa "bezbjednosno interesantni".
Premijer je rekao da je moguće da se desi odobravanje kredita nekome za koga se kasnije ispostavi, ne samo da je bezbjednosno interesantno lice, nego da bude krivično gonjen, ili čak i osuđen. To se, kako je rekao Đukanović, događalo ne samo u crnogorskoj bankarskoj praksi.
"Da li to znači da bi banke, pa i država trebalo da budu odgovorni što nijesu bili u stanju da predvide da bi vlasnik preduzeća, ili fizičko lice, kome je odobren kredit, ubudućnosti mogao počiniti neko krivično djelo“, pitao je Đukanović.
On je, ako postoji bilo kakva dalja nejasnoća u radu banaka u odobravanju kredita pojedinim pravnim i fizičkim licima, ohrabrio Pajovića i ostale članove parlamenta da upute pitanje Centralnoj banci Crne Gore, „uz napomenu da predsjednik Vlade, niti Vlada nema ekskluzivu u komunikaciji sa regulatorom bankarskog sektora“.
Iz Bošnjačke stranke je najavljeno da će pitati šta će Vlada uraditi u cilju ispunjavanja obaveza kako bi se zadovoljili kriterijumi za dobijanje poziva za članstvo u NATO do kraja 2015, dok se iz albanskih partija interesuju kada će se realizovati investiocioni projekti za Malesiju.
Galerija
Bonus video:
